Komemoracija u Gudovcu
U organizaciji VSNM Bjelovar i UABA Bjelovar ,28.04.2018 obilježena je 77 godišnjica stradanja srpskih civila gudovačkog kraja iz 1941.
Po formiranju marionetske, fašističko-nacističke NDH, donošeni su genocidni zakoni kojima su Židovi,Romi i Srbi stavljeni u poziciju "odstrela".
Ustaše su 27/28.04.1941 započeli prikupljanje srpskih civila,mahom muškaraca(njih gotovo 200), iz okolnih sela Stančića,Klokočevca,Tuka,Bolča,Korenova,Prgomelja i samog Gudovca.
Tako prikupljene sproveli su ih nedaleko pravoslavnog groblja te ih streljali a preživjele dotuklji tvrdim predmetima.
Nažalost,žrtve i njihovi potomci novu tragediju doživjeli su početkom 90-tih godina kada su bezumnici u potpunosti devastirali Spomen-područje Gudovac.Srušen je monumentalni spomenik bjelovarčanina i jednog od najvećih hrvatskih kipara 20 stoljeća Vojina Bakića, koji je svjedočio o dimenziji zločina.Isto tako uništene su spomen ploče sa imenima i prezimenima stradalnika.
Uz veliku pomoć Srpskog narodnog vijeća ploče sa imenima stradalnika su vraćene na nekadašnje podeste.Grad Bjelovar i Bjelovarsko bilogorska županija pridružili su se u obnovi ovog spomen područja,kako financijski,tako i redovitom komemoriranju ovim nevinim ljudima.
Okupljenima se u ime grada Bjelovara obratio gradonačelnik Dario Hrebak.U ime Bjelovarsko-bilogorske županije govorio je župan Damir Bajs.Prisutnima se obratio i predsjednik SABA Franjo Habulin.U ime naroda žrtve govorio je predsjednik SNV i saborski zastupnik prof dr.Milorad Pupovac.
Kao i prethodnih godina sa nama su bili članovi UABA zagrebačke županije koji su stigli organiziranim prijevozom.Medijator obilježavanja bio je Ranko Babić.
Obratili smo posebno pažnju na govore župana Bajsa i prof.Pupovca,koji su obećali da će učiniti sve kako bi se Bakićev spomenik vratio u izvornom obliku.
FOTOGRAFIJE:
Komemoracija i parastos u Grubišnom Polju
ZUABA BBŽ,VSNM BBŽ ,UABA Grubišno Polje i Veliki Grđevac te VSNM G.Polje i ove godine su odlučili da obilježe stradalništvo Srba grubišnopoljskog kotara 28.04.2018,dan nakon pogroma iz 1941.
Obzirom da je pogrom Srba u Gudovcu bio upravo 28.04.1941 i da se radilo o prvom masovnom zločinu NDH,odlučili smo da i prvu deportaciju Srba u NDH koja se zbila u grubišnopoljskom kotaru obilježimo istoga dana.
U 13,00 sati u Srpskoj pravoslavnoj crkvi Svetoga Đorđa u Grubišnom Polju održan je parastos za ove srpske stradalnike koji je predvodio jerej Slaven Jovičić.
Potom smo se uputili na bivšu željezničku stanicu.Upravo sa ovoga mjesta je 500 tinjak srpskih civila , isključivo muškaraca ,utovaren u stočne vagone i odvezen preko Zagreba do koprivničkog sabirnog logora "Danica".
Potom su odveženi u Gospić te upućeni prema Jadovnu i najvećim djelom pobacani u velebitske jame bezdanice.Dio mučenika upućen je u Slano na otoku Pagu i tamo skončao.Samo 14 njih vratilo se svojim kućama.
Nakon polaganja vijenaca prisutnima se obratio Darko Karanović predsjednik VSNM BBŽ i potpredsjednik SNV te Ivan Škrilac predsjednik UABA G.Polje i V.Grđevac.
Karanović se zahvalio UABA G.Polje i V.Grđevac što je na zgradicu bivše željezničke stanice vraćena spomen ploča,devastirana 90-ih godina prošlog vijeka.Isto tako osvrnuo se na knjigu svjedoka prof Rastka Pražića koja govori o stradalništvu civilnog stanovništva NDH u kotaru Grubišno Polje.
Među prisutnima prvi puta je bio i predsjednik SABA Franji Habulin.kao i članovi UABA zagrebačke županije koji su sa nama već tradicionalno.
U organizaciji ZUABA BBŽ i VSNM BBŽ svi prisutni pozvani su grubišnopoljski hotel"Bilogora" i počašćeni ručkom.
FOTOGRAFIJE:
Komemoracija u Jasenovcu
U organizaciji Srpskog narodnog vijeća i Saveza antifašističkih boraca i antifašista Republike Hrvatske,u Jasenovcu je 21.04.2018 obilježena godišnjica proboja logoraša iz ovog ustaškog koncentracijskog logora SMRTI.Dakle,logora smrti ,nikako radnog logora kako se to u opravdavanju dimenzije zla želi prikazati.
Nažalost,i ove godine su postojale tri zasebne kolone ,tako da su jevrejske institucije komemorirale 15.04.,SNV i SABA 21.04. a državni vrh (bez predsjednice) 22.04.2018 na sam dan proboja logoraša iz 1945.
U svakom slučaju izjave od strane predsjednika Vlade RH ,kao i predstavnika genocidom stradalih naroda,ulijevaju nadu da će dogodine postojati samo jedna zajednička kolona.
Uz SNV I SABA u formiranoj koloni su učešće uzeli i preživjeli logoraši kao i potomci stradalnika jasenovačkih kazamata.Svaki sudionik ponio je sa sobom crveni karanfil.
Kod kamenog cvijeta Mješoviti pjevački zbor židovske zajednice "Lira"iz Zagreba izveo je nekoliko prigodnih pjesama a okupljeni narod je podržao njihov nastup pjevajući sa njima "Crvene makove".
Glumica Lucija Šerbedžija deklamovala je isto tako prigodnu pjesmu.
Okupljenima se dirljivo obratila preživjela logorašica rodom iz Kozarske Dubice Dobrila Kukolj.
Zatim su i me SABA i SNV govorili predsjednici Franjo Habulin i Milorad Pupovac.
FOTOGRAFIJE:
Arhijerejska liturgija u Mlaki
Na 12 kilometara od Jasenovca ,prateći tok rijeke Save prema istoku smjestilo se stradalničko selo Mlaka.U njemu su za prvu ruku utočište od ustaško-njemačke ofanzive na Kozaru 1941 pronašle kozaračke žene i djeca.No ,ne za dugo jer su uz domaće stanovništvo njih je preko 500 stotina stradalo u jasenovačkom kazamatu.
Srpska pravoslavna crkva svake godine na Dan proboja logoraša 22.04. organizira zaupokojenu liturgiju posvećenu jasenovačkim novomučenicima.
Vjerni narod je i ove godine imao zadovoljstvo da bude na bogosluženju sa Njegovom svetlošću Patrijarhom srpskim g. Irinejom.
Uz njega sasluživali su Njegovo visokopreosveštenstvo Mitropolit crnogorsko-primorski Amfilohije,zagrebačko-ljubljanski Porfirije,penzionisani negdašnji Episkom Zahumsko-hercegovači Atanasije te kao domaćin Njegovo preosveštenstvo Episkop Pakračko-slavonski g Jovan sa sveštenstvom Pakračko-slavenske eparhije.
Svetoj arhijerejskoj liturgiji prisustvovali su i :predsjednik Narodne skupštine Republike Srpske Nedeljko Čubrilović,njena ekselencija Ambasador Republike Srbije u Zagrebu Mira Nikolić,zamjenik predsjednika Srpskog narodnog vijeća Saša Milošević,saborski zastupnik Boris Milošević,dožupani VPŽ I VSŽ Igor Pavković I Radoslav Ćurčić,predsjednik VSNM BBŽ i potpredsjednik SNV Darko Karanović,predsjednik SDSS PSŽ i VSNM Pakrac Nikola Ivanović,načelnik općine Dvor na Uni Nikola Arbutina,zamjenik načelnika općine Okučani Siniša Martinović.
Moramo napomenuti da su djelatnici Hrvatskih voda uz nadljudske napore obranili ovo selo od velikih proljetnih poplava ali i pohvaliti napore Hrvatskih cesta što su samo dan uoči održavanja liturgije uspjeli sanirati prilaznu cestu do Mlake.
Selu se za vrijeme poplava moglo prići samo čamcima,tako da je 30 tak stanovnika bilo odsječeno od svijeta.
FOTOGRAFIJE:
U Bjelovaru obilježen Svjetski dan Roma
Bjelovarski restoran "Šljuka"11.04.2018 bio je domaćin centralnog obilježavanja Dana Roma u RH.
Organizator je bila krovna udruga Roma u Republici Hrvatskoj "Kali sara"na čelu sa predsjednicom Suzanom Krčmar.Suorganizator je bilo Vijeće romske zajednice grada Bjelovara koje vodi predsjednik Stevo Gjurdjević uz veliku pomoć Franje Horvata predsjednika VRNM Koprivničko-križevačke županije.
Romsku zajednicu predstavili su Romi iz gotovo svih županija ,njih oko 800,uz svoje predstavnike,vijećnike i članove romskih udruga.
Okupljenima su se obratili Suzana Krčmar,Veljko Kajtazi,saborski zastupnik,Stevo Gjurdjević kao i gradonačelnik Bjelovara Dario Hrebak,koji je opravdano kasnio.
Uslijedio je kulturno-umjetnički program koji je na momente atmosferu uzdizao do usijanja.
Svojevrsnu podršku radu romske zajednice u BBŽ svojim prisustvom iskazali su i predsjednik manjinske koordinacije BBŽ Šandor Tot(ujedno i predsjednik VMNM BBŽ)predsjednik VČNM Damir Malina ,predsjednik VSNM BBŽ i potpredsjednik SNV Darko Karanović te predsjednik VSNM Đulovac Milan Radaković.
Govor Steve Gjurdjevića-Kuma donosimo u cjelosti.
Poštovane dame i gospodo,
Danas obilježavamo Svjetski dan Roma koji je utemeljen 08.04.1971 u Londonu.
Grupa naprednih romskih intelektualaca raspravljali su o općem stanju Roma u svijetu i donijeli odluke o zajedničkoj zastavi i himni za sve Rome svijeta kao i utvrđivanju datuma za obilježavanje Svjetskog dana Roma.Na romskom jeziku riječ Rom znači čovjek.
Za himnu je odabrana stara romska pjesma "Đelem,Đelem" a zastava je plava u gornjem polju,zelena u donjem polju a u sredini kolski kotač.
Plava boja simbolizira nebo,zelena širinu prostranstva, a kolski kotač stalna putovanja po tim prostorima.
Službeni jezik Roma je ROMANI ĆIB. Poznati SMO kao nomadi koji su stalno u pokretu,bez stalnog boravišta.Ukoliko smo se odlučili ostati na istom mjestu prihvaćali smo običaje lokalnog većinskog naroda tako da nas ima svih vjeroispovjesti.
Uprkos tome mi smo sačuvali naš identitet,kulturu,običaje i tradiciju a što je najvažnije ,naš jezik.Zadnjih godina obilježava se svakog 08.studenog Dan romskog jezika.
Postoje pisani dokumenti iz Dubrovačke republike da su Romi još 1360. živjeli u tim prostorima i da su bili cijenjeni trgovci i zanatlije.
Nažalost,u našoj prošlosti često smo bili krivci za mnoge negativnosti u prostoru u kom smo živjeli.
Najveće nedaće i zlo Romi su pretrpjeli u II Svjetskom ratu,Genocidna nacistička i fašistička politika Hitlerovog Raicha i njegovih pomagača nas je nemilice proganjala i odvodila u koncentracijske logore i druga stratišta te na najužasniji način mučila i pogubljavala.
Broj Roma u svijetu zbog ove genocidne politike je znatno smanjen ali nas i danas u svijetu ima oko 27.000,000. deklariranih.Nažalost,često smo smatrani kao neradnici i lopovi.Međutim,često nismo imali prilike dokazati da nas je većina drugačija od onoga čime su nas etiketirali.
U svijetu ima priličan broj poznatih Roma koji su se izjasnili kao takvi i pokazali drugu sliku od onoga što se o nama govori.Jedan od poznaijih glumaca koji se deklarirao kao Rom bio je i američki glumac Jul Briner koji je osnovao prvo romsko udruženje u svijetu.Zatim, poznati glumac i komičar CHARLIE CHAPLIN koji zbog toga što je bio Rom nije dobio prestižnu filmsku nagradu OSCARA.U našim prostorima pamtimo muzičare Esmu Redžepovu,Šabana Bajramovića,čuvene Gipsy Kings,Shakiru ,Antonia Banderasa itd.
Romi se nalaze na ovim prostorima znatan broj vjekova,uklopili su se u sredinama u kojima žive i prihvaćaju Republiku Hrvatsku kao svoju domovinu.
Svim Romima ma gdje bili želim čestitati SVJETSKI DAN ROMA.
BAHTALO TUMARO SA E TAMESKO ĐES,SVE FIJE NRKUASE ZUVA ALU ROMILOR
FOTOGRAFIJE:
