Pregled svih događaja

Parastos i komemoracija u Grubišnom Polju!

U Srpskoj pravoslavnoj crkvi Svetoga Đorđa u Grubišnom Polju, 28.04.2017. parastosom je obilježeno strašno stradanje Srba grubišnopoljskog kraja iz 1941 godine. Parastos je predvodio paroh grubišnopoljski otac Slaven Jovičić.
26/27 04.1941. ustaške vlasti iz samog grada i okolnih sela prikupili su 500-tinjak isključivo muškaraca i sproveli ih do bivše škole a sutradan u stočnim vagonima sa željezničke stanice transportirali preko Bjelovara, Zagreba, Koprivnice do Gospića i velebitskih jama.
Najveći broj bačen je u jame Jadovna, a dio je pobijen u Slanu na otoku Pagu.
 
Davne 1958. na zgradu bivše željezničke stanice postavljena je spomen ploča koja je podsjećala i opominjala na teško stradanje srpskih civila.
Nažalost, 1991. godine ploča je uništena. Uz pomoć SRPSKOG NARODNOG VIJEĆA ploča je 2014. obnovljena i pohranjena u crkvu Svetoga Đorđa.
Udruženje antifašista i antifašističkih boraca Grubišno Polje i Veliki Grđevac, Bjelovarsko bilogorske županije,te VSNM G.Polje i BBŽ već tri godine pokušavaju ući u trag vlasništvu nad zgradicom navedene lokacije.
 
Navedene institucije odlučile su da spomen ploču vrate na lokaciju na kojoj je nekada bila, sukladno zakonskim propisima i njenom izvornom obliku, kako tekstualno tako i veličinom.
 
Upravo nakon parastosa, pored zgrade bivše stanice, članovi udruga antifašista i antifašističkih boraca, članova srpskih vijeća, potomci stradalih položili su vijence i minutom šutnje odali poštu stradalim srpskim civilima ovoga kraja.
Okupljenima se obratio Ivan Škrilac, predsjednik UABA G.Polje i V.Grđevac, koji je evoluirao historijske okolnosti ovog događaja, kao i Darko Karanović predsjednik VSNM BBŽ i potpredsjednik SNV koji je još jednom posebno  pozdravio drage goste, antifašiste iz Zagreba.
 
I ovog puta udruge antifašista i srpskih manjinskih vijeća zajednički su organizirale komemoraciju.U duhu zajedništva u hotelu Bilogora za sve učesnike parastosa i komemoracije priredile su zajednički ručak.
 
FOTOGRAFIJE:
 

Komemoracija u Gudovcu!

U petak 28.04.2017. u organizaciji ZUABA-a BBŽ, UABA Bjelovar i VSNM Bjelovar a pod pokroviteljstvom Bjelovarsko bilogorske županije uz svesrdnu pomoć grada Bjelovara, poštovaoci žrtava ustaškog pira od 28 .04.1941., podsjetili su se na strašno stradanje srpskih civila-muškaraca iz Gudovca, Tuka, Bolča Prgomelja ....
 
Podsjetimo se da su ustaše toga dana iz vlastitih kuća odveli i brutalno likvidirali  196 nevinih srpskih CIVILA. Radilo se o prvoj egzekuciji ljudi po formiranju fašističke NDH.
Moramo posebno naglasiti da je Spomen područje Gudovac u potpunost devastirano 1991. godine,no isto tako da zahvaljujući UABA Bjelovar,VSNM Bjelovar,Srpskom narodnom vijeću,Bjelovarsko bilogorskoj županiji a posebno gradu Bjelovaru,ovaj kompleks pomalo vraća svoj prvobitni izgled.Komemoracija je počela polaganjem vijenaca na spomen obilježje a parastos za žrtve predvodio je paroh narćanski otac Ljubiša Miodragović.
 
Prisutnima su se obratili Rade Jovičić ispred ZUABA BBŽ, Ranko Babić ispred UABA Bjelovar, Branko Dolenc-potpredsjednik SABA,  gradonačelnik Bjelovara Antun Korušec te Damir Bajs župan Bjelovarsko bilogorske županije.
Posebno su prijale riječi g.Korušca i g. Bajsa da uništeni spomenik jednog od najvećih hrvatskih kipara, Vojina Bakića, koji je simbolički predstavljao stradanje Srba ovog kraja,treba obnoviti u svom izvornom obliku.
Zahvaljujemo se UABA Zagreb što su ponovo organizirano autobusom stigli u naš kraj i tako iskazali pijetet prema žtrtvama.
VSNM Bjelovar na čelu sa predsjednikom Vanjom Ficnarom priredilo je za učesnike komemoracije skromnu okrepu.
 
U prilogu Vam donosimo govor gradonačelnika grada Bjelovara Antuna Korušca.
 

Poštovane dame i gospodo, poštovani sudionici komemoracije!

 U ime Grada Bjelovara, u svoje osobno ime, u ime mojih zamjenica Lidije Novosel i Jasne Višnjević pozdravljam:

 - poštovane obitelji ubijenih na ovoj lokaciji u Gudovcu,

- predstavnike udruga antifašističkih boraca i antifašista,

 zadovoljstvo mi je pozdraviti i:

 - izaslanika predsjednika Hrvatskog sabora, a ukoliko ga nema, šaljem poruku da je trebao biti ovdje,

- župana Bjelovarsko-bilogorske županije Damira Bajsa sa zamjenicima,

-predstavnike Srpskog narodnog vijeća,

- zamjenika predsjednika Saveza antifašističkih boraca i antifašista RH Branka Dolenca,

- predsjednika Zajednice antifašista BBŽ Radu Jovičića,

- predsjednika Vijeća srpske nacionalne manjine Bjeloovarsko-bilogorske županije Darka Karanovića,

- predsjednika Vijeća srpske nacionalne manjine Grada Bjelovara Vanju Ficnara,

- predsjednika Udruge antifašističkih boraca i antifašista Bjelovara Berislava Crnčića te predstavnike svih udruga antifašističkih boraca iz cijele Hrvatske,

- predstavnike svih vijeća nacionalnih manjina,

- predstavnike braniteljskih udruga,

- predstavnike političkih stranaka,

- poštovane predstavnike crkvenih vlasti,

- poštovane novinare

- sve vas dame i gospodo

 Hvala vam što smo svi zajedno ovdje. Zajedništvo pruža snažnu poruku.

 - Poštovani sudionici komemoracije i 76-te godišnjice prvog ustaškog zločina nad Srbima iz okolice Bjelovara!

 Na ovom prostoru je, 28. travnja 1941. godine, ubijeno ukupno 195 ljudi – Srba iz Gudovca i okolice (Veliko i Malo Korenovo, Prgomelje, Bolč, Klokočevac, Tuk, Stančići i Breza).

 Uvijek se moramo pitati, pa i danas, zašto? Zbog čega?

 To pitanje je civilizacijsko pitanje i na njega se mora dati jasan odgovor, a odgovor je sljedeći:

 Ovdje su ubijeni ljudi, zato što su bili Srbi – dakle pripadali su drugoj narodnosti.

 Taj monstruozni zločin unio je veliko nespokojstvo među stanovnike Bjelovara i njegove okolice. Put u zločin koji su inaugurirale vlasti Nezavisne države Hrvatske ovakvim je postupcima bio otvoren.

Ja ovdje javno želim deklarirati svoj osobni, obiteljski i politički stav, koji glasi:

 Nema ništa sramnije na svijetu, nema ništa sramnije u povijesti civilizacije od ubijanja ljudi samo zato što su imali drugačije ime i prezime, što su pripadali drugoj vjeroispovijesti i drugoj narodnosti.

 Zato, uz jasnu osudu ustaštva i fašizma kao ideologije, mi moramo govoriti što se ovdje dogodilo, da se to zlo više nikada ne ponovi.

 Na ovakvim komemoracijama nije dovoljno danas čitati pjesme logoraša, a sutra Lorke i Nerude, Sabola ili Kranjčevića. Političari ovdje moraju jasno i nedvosmisleno govoriti – deklarirati svoj osobni i politički stav.

 Moramo znati da su zaborav i negiranje najveće opasnosti demokracije, slobode i ljudskosti.

 Ovakve komemoracije, naprosto,moraju biti i trebaju služiti podsjećanju i edukaciji svih, a posebno mladih ljudi.

 Uvijek i svuda moramo osuditi sustavne zločine i planska ubijanja, kakav je bio zločin u Gudovcu.

 Zajedno moramo iskorijeniti mržnju prema drugom i drugačijem, prema onima koji su druge vjere ili rase.

 Upravo zbog toga važan je antifašizam kao osobni svjetonazorski princip i načelo, kao političko opredjeljenje.

 Poštovane dame i gospodo, sudionici komemoracije!

 Bjelovar je imao i zadržao građansko društvo koje njeguje toleranciju, međusobno uvažavanje i prihvaćanje svih naših osobnosti i različitosti. Međusobna suradnja i dogovor bez isključivosti (vjerske, rasne, političke), solidarnost, socijalna pravda i javnost rada, temeljne su vrijednosti građana Bjelovara i obilježja današnjeg svakodnevnog života.

 Vjerujem u multikulturalno društvo i vjerujem da je ono dobro za čovječanstvo. Volim i cijenim svoju kulturu većinskog naroda, uživam u njoj, ali i neizmjerno cijenim, volim i poštujem tuđu kulturu.

 U takvo društvo tolerancije i razumijevanja vjerujem i za njega živim. Takvo društvo je potrebno i na ovim prostorima jugoistočne Europe, zapadnog Balkana i Balkana.

 Zato vam hvala svima, koji ste danas ovdje, da ponovo snažno,jedinstveno i nedvosmisleno osudimo fašizam, genocid i sve zločine koje nam je ta luda ipomućena svijest donijela.

 Svim mojim Bjelovarčanima koji su danas ovdje i koji svojim životom, radom, djelima i ponašanjem sudjeluju u tom civilizacijskom iskoraku, neizmjerno hvala.

 Budimo čvrsti, neumoljivi i jaki u obrani časti, pravde, kulture i civilizacijskih vrednota svoga grada.

 Zaključno želim reći:

1.       Klanjam se žrtvama i iskazujem duboko poštovanje prema ljudima koju su ovdje mučeni i ubijeni.

2.       Kao gradonačelnik i kao čovjek snažno osuđujem te zločine.

3.       Ideologija koja je uzrokovala te zločine moralno je i pravno osuđena. Ta je politika bila volja režima koji se vezao uz nacističko-fašističku ideologiju i osovinu.

4.       Ovo je stratište opomena i našem vremenu da čuvamo stečevine slobode, demokracije i uvažavanja različitosti.

 Hvala vam svima!

 
FOTOGRAFIJE:
 
 

Održani 3.Susreti manjinskog stvaralaštva BBŽ!

Vijeće mađarske nacionalne manjine BBŽ, sukladno odluci manjinske koordinacije naše županije, bilo je domaćin ove već sada tradicionalne manifestacije, na kojoj se u kulturnom izričaju predstavljaju nacionalne manjine isključivo sa Bjelovarsko bilogorske županije.
Grad domaćin bilo je Grubišno Polje sa gradonačelnikom Zlatkom Mađaruhom na čelu i Centrom za informiranje i kulturu "dr. Franjo Tuđman"- Grubišno Polje. Pokrovitelj ove manifestacije bila je Bjelovarsko bilogorska županija na čelu sa županom Damirom Bajsom
Mađarska, Češka, Srpska, Romska, Njemačka i Austrijska nacionalna manjina na platou ispred CIK-a na postavljenim štandovima predstavile su svoja tradicionalna jela i razne rukotvorine. Naravno,slična ponuda je bila i od strane većinskog naroda.
VSNM Velika Pisanica postavilo je panoe sa upotrebnim predmetima i fotografijama tradicionalnih nošnji i načina  života od prije gotovo 100 godina.
Doduše, način života i odjevanje uveliko su bili slični, kako nacionalnim manjinama tako i većinskom hrvatskom narodu.
U 17,00 sati kako je predviđeno ,počeo je kulturno-umjetnički program.Prisutne je u ime domaćina pozdravio Šandor Toth, predsjednik VMNM BBŽ.Manifestaciju je otvorio kao pokrovitelj župan g. Damir Bajs.
Mađarsku zajednicu predstavili su spletom pjesama i plesova Zajednica Mađara Grubišno Polje,Bjelovar i Dežanovac.
Češku zajednicu su štandom predstavili Treglava i Grubišno Polje a folklorno Ivanovo selo, naglasivši da su nastupali uz pratnju žive limene muzike.
Srpsku zajednicu predstavili su SKD Prosvjeta iz Garešnice i Daruvara,ovog puta sa dječijim folklornim skupinama.
Predstavila nam se i pjevačka skupina Njemaca i Austrijanaca iz Sirača.
Posebno oduševljenje izvala je romska zajednica i Stevo Gjurgjević-kum, otpjevavši romsku himnu "Đelem,đelem".
Većinski hrvatski narod predstavio se folklornom koreografijom Bilogore u izvedbi KUD,CiK Grubišno Polje.
Po završetku programa župan Bajs je svim učesnicima u ime županije uručio priznanja za sudjelovanje u ovoj manjinskoj manifestaciji.
Vrijedni domaćin je u mađarskoj etno-kući u Grbavcu za sve učesnike programa i goste priredio večeru.
 
FOTOGRAFIJE:
 

Djelimično i radna akcija u Demetrovoj!

U svojevrsnom otklonu u pisaniju iniciran željom spisatelja Dožudića, razotkrivam.
 
Da je dana gospodnjeg 24.04.2014. živinarsko-ličilačka bulumenta Vanje Ficnara i Dejana Vujića nastavila gdje je Radovan Dožudić započeo.
Doduše, Radovanov umjetnički pristup krečenju bio je tako prepoznatljiv i autentičan da sam ga svrstao u sebi ravne umjetnike u toj sferi, usprkos njegovom golemom iskustvu i predanosti stvaranju.
Pojava živinara Ficnara u astronautskom odjelu bila je impresivna ali izuzetno upitna za Maksimilijana Dušana Margetića ključara, nadzornika, konobara i kustosa navedenog prostora.
Nevjerni Toma mogao je promjeniti ime u Dušan od Sredica-Velikih,da se zna.
Međutim, desio se kopernikanski obrat.Skrušeno smo priznali(jer sam dobrano podržavao nevjernog Dušana) da je moguće živinar promašio profesiju i da se možda trebao posvetiti zidovima i stropovima.
Još kada je dobio kumsko pojačanje Mladena Vukašinovića i stručan pogled uz kimanje vratom, nevjerni Dušan i njemu služujući Darko K.oborili su poglede i priznali sebi da su predvidjeli da Veterinarski fakultet ima izborni predmet "Ličenje i ostali umjetnički radovi"
No, nije to kraj impresijama jer smo bili  stručno nadzirani i od vanjske trgovine i mlađahnog Dušana Zorića,koji je čuven po sobama za stalne goste.Registriran je u udruzi vedrog duha i stalno spreman za nove operacije.
Protok vremena dojedrio je već pomenutog bilogorca i fiškala Dožudića uz prgomeljskog Niki Laudu ,Milovana Jakovljevića.
Ti se Milovane ne ljuti što smo te usmjerili u drugu prostoriju ,da učiš od moga dragog prijatelja Dožudića kako se koristi kičica u tzv.prvom sloju krečenja.
Drugi je sloj ipak predviđen živinarima.Doduše,dobio sam najsvježiju informaciju da je fiškal na osnovu pisane molbe i obećanja da neće postati konkurencija živinarima,ipak unapređen i da mu je dozvoljen pristup i drugom sloju.
Ova vijest zatresla je brkove Dušana od Sredica, koji nije mogao do dugo u noć pobjediti protekli dan i uronuti i san pravedni.Posebno znajući da ga sutradan čeka bespoštedna borba sa konkurencijom jer ga čeka bojanje drvenih površina.
Iz pozicije neovisnog opservatora dana 27.04.2017 pojaviti ću se sa komisijom za popis ostataka dobrovoljnog rada i utvrditi moguće nedostatke.
Obzirom na moju naklonjenost i izuzetno prijateljski stav o navedenoj gospodi ,što god zatekao,predložiti ću  komisiji da ih prijavi za super talent,kako bi Srbi rekli ŠOU.
 
Vaš odani Darko Karanović
 
FOTOGRAFIJE:
 
DSCN9185.JPGDSCN9177.JPGDSCN9182.JPGDSCN9178.JPGDSCN9180.JPGDSCN9181.JPGDSCN9183.JPGDSCN9179.JPGDSCN9186.JPGDSCN9184.JPGDSCN9187.JPGDSCN9176.JPG

Komemoracija u Jasenovcu!

Nažalost, i ove godina kao i prethodne, užasno stradanje Jevreja,Roma,Srba,Hrvata( koji nisu prihvatili strahote ustaškog režima)u sustavu jasenovačkih kazamata nije obilježeno zajedničkom državnom komemoracijom.
Zbog dobro poznatog slučaja postavljanja spomen ploče HOS-a u Jasenovcu ,na kojoj se nalazi ozloglašeni ustaški pozdrav i sa koje na zahtjev SNV-a i SABA taj poklič nije uklonjen,ove dvije institucije,kao i Židovske zajednice u RH odlučile su da žrtvama komemoriraju bez državnog protokola.
Ovim nedjelovanjem državni vrh pokazao je izuzetno licemjerje,jer ovaj poklič i ploča upravo u Jasenovcu šalje jasnu poruku,kako žrtvama, njihovom potomstvu,tako i svim slobodno mislećim ljudima u Hrvatskoj koji fašizam i ustaštvo vide kao najveće zlo u povijesti ljudskog roda.
Okupljenom narodu kod Bogdanovićevog kamenog cvijeta obratili su se Franjo Habulin,predsjednik,SABA,Zoran Pusić,predsjednik Lige antifašista,i  predsjednik SNV prof.dr. Milorad Pupovac.
SNV I SABA izdali su izajednički proglas koji Vam donosimo u cjelosti
 
.....zatočenici Jasenovca,nakon susreta sa grupom žena,znajući da je samo pitanje trenutka kada će ih zadesiti ista sudbina,22.04.1945 ,odlučili su se na proboj.Oko 600 ljudi koje je to jutro na povik Ante Bakotića"Naprijed, drugovi!"potrčali prema logorski vratima,preživjelo ih je samo 92.
Danas,72 godine kasnije,životi od kojih su logoraši toga dana odbili odustati,njihova borba za ljudskost i dostojanstvo svedeni su na godišnje komemoracije.Pretvoreni su u samo još jedno ime na popisu ljudske patnje i okrutnosti u jasenovačkom muzeju.Revizionizam,negiranje ustaških zločina i zaborav stradalih sva preostala 364 dana u godini,odgovornost je prije svega Republike Hrvatske,ali,unatoč velikom zalaganju i radu kustosa,i Javne ustanove spomen područje -Jasenovac.
 
U postavu muzeja jedva se naziru tragovi života ljudi koji su prošli kroz njega.Priče onih koji više nisu tu prepuštene su na milost i nemilost vremenu,dok se muzej okreće više estetskom dojmu nego počinjeni strahotama.Ne samo to,on propušta pokazati institucionalni karakter mučenja i ubojstava-činjenicu da je država sistematski i zvjerski ubijala vlastite građane  pune četiri godine.Muzej ne osuđuje ni ploču s ustaškim uzvikom postavljenu prošle godine u središtu Jasenovca.Ona će ove godine hladno dočekati i obitelji ubijenih na komemoraciji.Na glasove naroda žrtava koji traže uklanjanje ploče,promjenu postava muzeja,planiranu i raznovrsnu edukaciju,istraživanje arhiva,ali i odupiranje fašističkim tendencijama i etnički motiviranom nasilju dana,uprava se godinama oglušuje.Istovremeno,komemorativni se prostor sužava.Samo se o Kamenom cvijetu,uz koji se obilježava godišnjica stradanja,skrbi,dok su ostali spomenici i drugi dijelovi nekadašnjeg logora zapušteni.
 
U društvu u kojem jača revizionizam i u kojem se ideologije kriv za smrt na desetke hiljada ljudi pokušavaju oživjeti,dužnost je Spomen-područja da bude stalno upozorenje na njihovu stvarnu prirodu.Ta dužnost tada prestaje biti samo dužnost prema žrtvama nego postaje i dužnost prema živima,prema svima onima koje su prezrele i uz koje država,a muzej,imaju odgovornost stati,u duhu svga onoga čemu su Ante Bakotić i njegovi drugovi težili kada su se tog aprilskog jutra dali u juriš na logorska vrata.
 
FOTOGRAFIJE: