Komemoracija u Grubišnom Polju
U srpskoj pravoslavnoj crkvi Svetoga Đorđa u Grubišnom Polju, 28.04.2022. godine s početkom u 13,00 sati, održan je parastos za stradale srpske civile koji je predvodio paroh u Grubišnom Polju jerej Slaven Jovičić.
Srbe, muškarce razne životne dobi, (njih preko 500) koje je ustaška vlast 26/27.04.1941 godine skupila u širem rejonu Grubišnog Polja i sprovela do zgrade i dvorišta osnovne škole u samom gradu, tek je započeo pakao.
Dio njih je po kazivanju i zapisu svjedoka, učitelja Tihomira Prodanovića bačen sa balkona škole na drljače za obradu zemlje. Ti nesretnicu su umirali u teškim mukama. Potom su stočnim vagonima prevezeni preko Zagreba do logora Danica u Koprivnici a nakon dva tjedna u pravcu gospićkih vrleti i sustava logora Jadovno, gdje su zvjerski bacani u kraške jame. Dio tih novomučenika završio je u Slanu na otoku Pagu gdje su bili podvrgnuti egzekuciji. SAMO njih 14 uspjelo je zbog određenih privatnih veza izbjeći mučeničku smrt i izaći iz koprivničkog logora.
Nakon parastosa na bivšoj željezničkoj stanici položeni su vijenci pored spomen ploče koja je 1958 godine postavljena kao podsjetnik na ova zvjerstva.
Polaganju vijenaca na željezničkoj stanici prisustvovao je i predsjednik SABA RH Franjo Habulin sa delegacijom.
Prisutnima su se obratili predsjednik UABA Grubišno Polje i Veliki Grđevac Ivan Škrilac, predsjednik ZUABA Rade Jovičić a u ime Vijeća srpske nacionalne manjine predsjednik Milan Knežević koji je jasno i precizno kazao i snažno naglasio da su žrtve bili civili Srbi, muškarci, a egzekutori užasnog zločina ustaške falange Grubišnog Polja.
Predsjednik VSNM BBŽ Darko Karanović upoznao je prisutne sa usvojenim zaključkom da se od iduće godine Komemoracije u Gudovcu i Grubišnom Polju ipak ne održavaju istoga dana već u Grubišnom Polju 27.04. a u Gudovcu 28.04.
Ne možemo da se ne osvrnemo na neshvatljivu indolentnost potomaka ovih žrtava kao i izabranih članova srpskog manjinskog vijeća Grubišnog Polja ali i članova antifašističke udruge Grubišno Polje i Veliki Grđevac, koji ne nalaze za shodno da jednom u godini svojim i prisustvom članova svoje bliže obitelji ukažu pijetet ovim novomučenicima.
Što se gradskih vlasti tiče a tome je izuzetno govorio predsjednik UABA Škrilac, vlast koja kao Dan općine slavi dan kada je veliki dio srpske populacije Bilogore u jesen 1991 godine usljed nesretnoga rata napustio svoje domove, dovoljno govori samo po sebi.
Fotografije: