Netom po parlamentarnim izborima, u sjedištu Srpskog narodnog vijeća-Gajeva 7 u Zagrebu, održana je 12.09.2016. sjednica predsjedništva u proširenom sastavu.
Naime, uz predsjednike ili zamjenike predsjednika 16 srpskih županijskih vijeća, sjednici su prisustvovali i predstavnici Srba iz županija koje nisu sporazumno pristupili srpskoj nacionalnoj koordinaciji SRPSKOM NARODNOM VIJEĆU, a u nekima su vijećnici odlučili da se pristupi u članstvo koordinacije, ali predsjednici opstruiraju i ne žele provesti odluku. U pojedinim županijama sjednice VSNM se ne održavaju, a samozvani "lideri"uvjeravaju vijećnike i zabrinuti narod u ispravnost svojih stavova, koji prije svega štete interesima srpske zajednice u Hrvatskoj u cjelini.
Nitko ne spori da ljudi imaju pravo na svoja osobna mišljenja, političke stavove i aktivnosti. Ali ti stavovi i aktivnosti trebaju prije svega biti usmjereni ka zajedništvu srpske zajednice a ne nikako zadovoljenju osobnih ambicija nauštrub srpske zajednice i njenih institucija u Republici Hrvatskoj.
U proteklom periodu uočen je "spin" o potrebi podmlađivnja srpskih institucija jer su dosadašnji kadrovi "stari"i kako ih je pregazilo vrijeme.
U aktivnostima koje čuvaju srpsku opstojnost, nacionalni, kulturni i vjerski identitet nikako nisu važne nečije godine već rad i samo rad na očuvanju navedenih vrednota. Te aktivnosti nisu sprinterske discipline već zahtjevaju visprenost, odgovornost i ljubav prema vlastitom narodu. Tako da i "sijede glave"jednakopravno i uspješno mogu aktivno raditi na očuvanju srpskog imena u ovim prostorima.
Parlamentarni izbori potvrdili su ispravnost dosadašnje politike najjače srpske političke stranke u RH i više nego plebiscitarno potvrdili izbor predsjednika SNV Milorada Pupovca, Milu Horvata i Borisa Miloševića za srpske poslanike u Saboru RH.
Dosadašnje iskustvo parlamentarne demokracije u radu Sabora RH, pokazalo je da su samo zastupnici srpske manjinske liste u radu najviše zakonodavne institucije postavljali pitanja, predlagali zakone koji su od interesa za srpsku zajednicu. Poslanici koji jesu u nacionalnom smislu Srbi,ali su članovi drugih parlamentarnih stranaka takova pitanja nisu nikada postavljali
Stoga je od iznimne važnosti izlazak Srba na manjinsku listu pri parlamentarnim izborima.
Parlamentarna demokracija zapadne Europe pokazuje da su manjine prirodno uvijek uz vlast, jer jedino tako mogu ostvariti vlastite interese u borbi za očuvnje vlastite opstojnosti,ali ne pod svaku cijenu.
Stoga vlast mora dati svoj obol i poštovati manjinska prava sukladno Ustavnom zakonu o pravima nacionalnih manjina iz 2003. godine i prirodno, tada računati na podršku nacionalnih manjina.
FOTOGRAFIJE: