Pregled svih događaja

Posjeta delegacije Srba Koprivničko-križevačke županije

Srpski kulturni centar "Pavle Solarić" u Demetrovoj posjetili su otac Radovan Dimitrić,paroh Srpske pravoslavne crkve u Koprivnici,predsjednik VSNM Koprivničko- križevačke županije Branko Dulikravić te Miloš Savić i Željko Bojanić
Obzirom da u našem centru zahvaljujući VSNM Velika Pisanica postoji postav izložbe "Tkani tragovi prošlosti",naši dragi gosti bili su više nego zadovoljni prezentacijom izlože ali  i ukupnošću učinjenog na uređenju našeg kulturnog centra.
Branko Dulikravić je sukladno zajedničkom sufinanciranju knjige Radovana Dožudića "Zapisi iz Vretanije"preuzeo  dio knjiga za svoje i  za VSNM Varaždinske županije.
Uz predsjednika VSNM BBŽ Darka Karanovića,ispred našeg županijskog vijeća bili su Dušan Margetić i Predrag Ivančević te Dušan Zorić  u ime gradskog vijeća.
 
FOTOGRAFIJE:
 
20180319_111613.jpg20180319_111030.jpg20180319_111056.jpg20180319_111053.jpg20180319_111608.jpg20180319_111303.jpg20180319_111426.jpg20180319_111022.jpg20180319_111623.jpg20180319_111202.jpg20180319_111211.jpg

 

Izlet u Zagreb

U organizaciji SKD Prosvjeta, pododbor Daruvar, u nedjelju 11.03.2018. godine, organiziran je izlet u Zagreb.  Prilikom posjeta Zagrebu posjetili smo izložbu Nikole Tesle (Mind from the Future), autorice i kustosice Helene Bulaja Madunić. Prilikom posjete izložbe  imali smo  prilike uz stručno vođenje upoznati se s životom, radom i patentima Nikole Tesle kao i sa svim dostignućima koji su uvelike promijenili čovječanstvo zahvaljujući njemu. Izložba prati Teslin život od rođenja do smrti, ali na posve nov način - kao nadahnuta interaktivna instalacija u kojoj se prožimaju film, animacija, videoumjetnost, skulptura, slika i tehničke inovacije.  

Nakon toga uputili smo se u Ilicu 72, „Muzej Iluzija“  gdje su najviše uživali naši najmlađi članovi. Izloženo je preko 70 eksponata gdje smo mogli kroz zabavne i atraktivne varke naučit i shvatit mnogo o vidu, percepciji, ljudskom mozgu, znanosti te bolje razumjeti zašto oči vide stvari koje mozak ne razumije.

Treći dio izleta u Zagreb bio je posvećen posjeti  Srpske pravoslavne opće gimnazija „Kantakuzina Katarina Branković“ koja je moderna gimnazija sa suvremenim nastavnim programom koji je u skladu sa srednjoškolskim obrazovanjem propisanim u Republici Hrvatskoj. Škola je utemeljena 2005. godine pod pokroviteljstvom Srpske pravoslavne crkve Mitropolije zagrebačko-ljubljanske. Od 2011. godine nalazi se na predivnoj lokaciji Sv. Duh 122, škola ima preko 6.500 m2, te ima svoju sportsku dvoranu. Zahvaljujući viziji i konkretnoj pomoći Osnivača, Njegovog Visokopreosvešenstva Mitropolita zagrebačko-ljubljanskog G. G. Jovana i Crkvene općine zagrebačke putem stipendiranja učenika, đaci su u mogućnosti potpuno rasterećeno pristupiti nastavnom gradivu imajući zadatak da postignu maksimum u učenju. Time se omogućava motivacijska atmosfera i pozitivan kontekst u kojem đaci žive i rade. Ovim putem se zahvaljujemo  ravnatelju  protojerej-stavrofor Slobodan Lalić na izuzetnom srdačnom prijemu i upoznavanju naših članova s gimnazijom i svim prednostima koje ona nosi  kroz svoj obrazovni sustav.

FOTOGRAFIJE:

 

Sjednica predsjedništva SNV

U zagrebačkoj Gajevoj 7,održana je 13. sjednica IV Saziva Srpskog narodnog vijeća, nacionalne koordinacija vijeća srpske zajednice u RH.
Prihvaćen je izvještaj o radu u 2017. i utvrđen prijedlog rada za 2018. kao i financijski plan za istu,koji će verificirati skupština SNV.
Utvrđene su smjernice i analizirane su  dosadašnje aktivnostti vezane uz Manjinsku inicijativu "Manjine obogaćuju Europu".
Cilj inicijative:
Jačanje položaja i prava nacionalnih manjina u cijeloj Europskoj uniji sa tendencijom donošenja zakona i mjera za veću sigurnost manjina,njihovo bolje integriranje u društvo, širu upotrebu manjinskih jezika i promicanje manjinskh kultura.
Ako najmanje milijun građana EU iz barem sedam zemalja potpiše peticiju, Europska komisija dužna je raditi na rješavanju njenih prijedloga.Prikupljanje potpisa traje do početka aprila 2018.
Krajnji rezultat je bolji položaj manjina u društvu,više sredstava iz fondova EU za manjine,jačanje manjinskih institucija na razini EU.
 
SNV je odredio prioritete u odnosu sa Vladom RH. Među njima je u suradnji sa Hrvatskim vodama je vodosnabdjevanje, zatim elektrifikacija te registracija manjinskih škola. Posebna pažnja biti će usmjerena ka razvoju Fonda za razvoj potpomognutih područja u vidu jačanja malih i srednjih poduzeća te OPG-a.
Predsjednik SNV-a  prof.dr. Milorad Pupovac upoznao je vijećnike i sa nastavkom suradnje sa Uredom za ljudska prava i prava nacionalnih manjina RH i mogućim aplikacijama institucija i Udruga sa srpskim predzankom za financijsku podršku u uređenju objekata i prostora.
 
Posebna pažnja bila je posvećena tzv "Dokumentu dijaloga" i upozorenju da neke stranke poput HOS-a u svoja znamenja ugrađuju imena osvjedočenih ratnih zločinaca i pozdrav "Za dom spremni",koji je sam po sebi izazivač sjemena zla,u načelu protustavan i protiv svih međunarodnih dokumenata.
Srpska i Jevrejska zajednica osuđuju i ne prihvaćaju niveliran stav Ustavnog suda RH.Posebno u kontekstu spoznaje da je HOS 90.tih bio isključivo stranačka vojska HSP-a koja se zalagala za veliku Hrvatsku koja bi trebala ići linijom Subotica, Zemun, Drina, Sandžak, Boka Kotorska (nije li to pandan ili "deja vu stalno medijski prisutnoj "liniji Karlobag-Karlovac -Virovitica).
Zamjenik predsjednika Aleksandar Milošević obavijestio je predsjedništvo o izuzetnom uspjehu Srpskog tjednika "Novosti" koji je svrstan među 12 novina u svijetu koje promiču i rade na slobodi pisane riječi. Sam tiraž povećan je u direktnoj prodaji za 15% u odnosu na prošlu godinu.
 
FOTOGRAFIJE:
 
DSCN1353.JPGDSCN1356.JPGDSCN1359.JPGDSCN1358.JPGDSCN1362.JPGDSCN1357.JPGDSCN1354.JPGDSCN1360.JPGDSCN1361.JPGDSCN1355.JPG
 

 

Otvorena izložba u SKC "Pavle Solarić"

SNM BBŽ i VSNM Bjelovar su u prostoru Srpskog kulturnog centra "Pavle Solarić" - Demetrova 1 Bjelovar, priredili izložbu "Tkani tragovi prošlosti".
Izložba je otvorena 09.03.2018 u 19,00 sati i biti će postavljena pune četiri sedmice.
Glavni "krivac" i idejni tvorac projekta je VSNM općine Velika Pisanica na čelu sa predsjednikom Pavlom Ćetkovićem koji je i otvorio izložbu.
Predsjednik VSNM BBŽ i jedan od potpredsjednika SNV Darko Karanović pozdravivši sve prisutne, obratio se biranim riječima o liku i djelu uvaženog Solarića po kome je kulturno centar Srba ovog kraja i dobio ime. Ujedno je i njegovo mjesto rođenja upravo Velika Pisanica.
Ona  uistinu i jeste "pisanica" jer u tome velikom selu uz većinski narod žive i Mađari, Albanci, Česi, Srbi...
Naš spisatelj i odvjetnik, ujedno i zamjenik predsjednika VSNM BBŽ Radovan Dožudić pročitao je prigodan tekst koji je napisala naša profesorica etnologinja i naša Bjelovarčanka Ljiljana Vukašinović.
Tekst donosimo u cijelosti. 
Otvorenju izložbe prisustvovali su i dožupan BBŽ iz srpske zajednice Saša Lukić kao i dožupanica Bojana Hribljan,načelnik općine Velika Pisanica Fredi Pali,predsjednik VRNM Bjelovar Srevo Gjurdjević  -Kum ,predsjednici VSNM Bjelovar, Garešnica, Đulovac, Ficnar, Ivančević i Radaković,tajnica SKD "Prosvjeta "-pododbor Daruvar Jasmina Trkulja.
U organizacionom smislu i ovoga puta su najviše "Potegli" Dušan Zorić i Dušan Margetić 
Zahvaljujemo se našem Milenku Selaku koji je po tko zna koji put osmislio pozivnice i plakate.
Domaćini i organizator su za sve prisutne po otvorenju izložbe priredili posluženje uz nastavak zajedničkog druženja.
 

Tradicijski ručnici – tkani tragovi prošlosti

„Zdravo svanuli, dragi gosti“, jedna je od čestih poruka na najbrojnijim i najočuvanijim oblicima naše tradicijske matrijalne kulture, starim platnenim ručnicima. Od svih predmeta platnenog posoblja koji su se koristili u svakodnevici seoske, kasnije i gradske zajednice najvažniju ulogu u komunikaciji između njenih članova zauzimao je ručnik. U tradiciji Srba na ovom prostoru, kao i svih ostalih južnoslavenskih naroda ručnik je ne samo opće prisutan uporabni predmet svakog domaćinstva, već i važan akter svih životnih i godišnjih ciklusa običaja, vrijednost koja se darivala i razmjenjivala, ali i važan ukras svakog doma.

Porijeklo ručnika kao dijela stare slavenske baštine usko je vezan za postupak proizvodnje platna, u ranijim periodima izrađivao se unutar zatvorenog kruga velikih obiteljskih zadruga, a kasnije i inokosnih (nuklearnih) porodica gdje je uvijek bilo dovoljno ženske čeljadi i gdje se tradicija prenosila sa koljena na koljeno.

                Izrađivali su se na tkalčkom stanu -tari, ovisno o svojoj namijeni uglavnom od lana i konoplje, od kraja 19. stoljeća i od kupovnog platna. Ukrašavani su tkanim ili vezenim motivima raspoređenim na užim stranama od kojih su prevladavali oni geometrijski (ravne i paralelne linije, cik-cak linije, kvadratići, pravokutnici, rombovi, trokuti...), biljni (razno cvijeće, grančice, listovi, buketići, loze, vitice, cvijeće u vazi, životno stablo), zoomorfni (ptice, golubovi, paunovi, pijetlovi, jeleni, konji), nešto rjeđe antropomorfni motivi (ženski i muški likovi), kao i  inicijali ili puna imena i prezimena vlasnica, godina izrade, te natpisi. Posebnu pojavu predstavljaju ručnici nastali dvadesetih i tridesetih godina prošlog stoljeća sa motivima  izrazito nacionalnog predznaka (zastave, grbovi, ocila, likovi narodnih junaka, vladara, stihovi narodnih pjesama), a izraz su narodnih shvaćanja tadašnjih društveno-političkih i kulturnih prilika i pokušaja čvršće nacionalne identifikacije na ovom prostoru.

                Svakodnevica života na selu u prošlosti je bila nezamisliva bez ovog predmeta, susrećemo ga u vrlo praktičnim namjenama, kod osobne higijene, pranja suđa, pripremanja hrane, prekrivanja načetog kruha, zamatanja hrane kod milošće ili čobanske užine, pokrivanja košara s hranom za polje, na posvetu u crkvu, ili u babinje. Njima je ukrašavana kuća, a način na koji je izrađen i uklopljen uz ostale predmete, oslikavao je darovitost domaćice, ali i duh vremena. Oni su krasili ogledala i slavsku ikonu, visili nad fotografijama familije, stajali kao ukras u uglovima soba i na prozorima ili uz lavor s vodom za svakog gosta. Ručnici su bili nezaobilazni dar za „spomen i dugo sjećanje“, obredni simboli pri krštenju, brojnim svatovskim i pogrebnim običajima, ali i kod gradnje kuće. Svaka djevojka, od najranijeg djetinjstva uz pomoć majke i bake morala je, uz ostalo potrebno ruvo, otkati značajan broj ručnika od različitih materijala i u različitim tehnikama (vezle su, šlingale, štikale, necale, splitale rese, kukičale čipku na porubima). Time su pokazivale svoje umijeće i talent, ali i materijalno stanje porodice iz koje potiču. Ručnici su korištini i tokom čitave svadbe, od dara su postali ukras glavnih svatovskih aktera, mladenaca, kumova, starog svata, djevera, jašića (svatovski časnici),  njima su se kitili konji, kola i svatovski barjak, a služili su i u samom činu vjenčanja za vezivanje ruku mladenaca, kao simbol trajne povezanosti.

                Ručnici su do današnjih dana ostali sastavni dio pogrebnih običaja, kao strogo poštivano pravilo javljaju se na krstu koji je nošen ispred pogrebne povorke, na crkvenim barjacima, a ponegdje ga na poklon dobijaju i učesnici sahrane. U vezi sa vjerom u onostarno javljaju se i običaji darivanja ručnika crkvi, kao spomen na preminulu osobu ili kao zalog za zdravlje, a od druge polovine 20. stoljeća javlja se i običaj otkupa ručnika od crkve novcem. I danas, kao specifičnost našeg kraja, interijere crkava - posebno prestone i slavsku ikonu krase ovi biseri ženskog umijeća.

Ručnici su sudjelujući u svim životnim situacijama koji su predstavljali prekretnicu u životu svakog pojedinca, služili između ostalog da se održi red i društvena ravnoteža. Njima se uspostavljao kontakt među pojedincima i familijama, a također i izražavala zahvalnost za određenu uslugu i obavljen posao. Zato svaki primjerak koji je sačuvan do današnjih dana ima svoju individualnu priču, u njih su utkani osjećaji, nadanja, radosti, ali i tuga i gubici koji žive sa ovim predmetima dalje. Ova izložba je sjajna pohvala ženskoj ruci koja je u često teškim i bremenitim vremenima vrijedno oplemenjivala svakodnevicu naših predaka. Posebno hvala prabakama i bakama Velike Pisenice na trudu i ljubavi uloženoj u izradu ovih predmeta, ali i njihovim kćerima i unukama što su ih brižno sačuvale za buduće generacije.

Sretan 8. mart svim gošćama ove vrijedne izložbe!

                                                                                                      Ljiljana Vukašinović, prof.

FOTOGRAFIJE:

 

Tribina o važnosti očuvanja materinskog jezika

U sklopu obilježavanja Međunarodnog dana materinskog jezika i Europske godine kulturne baštine a u okviru programa "Mjesec češkog materinskog jezika u Bjelovarsko bilogorskoj županiji" s ciljem podizanja svijesti o važnosti materinskog jezika te očuvanja nematerijalne baštine, u bjelovarskom hotelu "Central" , 20.veljače 2018. održana je tribina o važnosti očuvanja materinskog jezika.
 
Moderator tribine bila je zamjenica župana Bjelovarsko-bilogorske županije, Tanja Novotni Golubić.
U ime Ministarstva kulture Republike Hrvatske obratila nam se Ana Vraneša.
 
Okupljenima se pozdravnim govorom obratio župan BBŽ g. Damir Bajs.
 
Potom je održano izuzetno predavanje: "Nematerijalna baština,njezino očuvanje i uloga u stvaranju boljeg društva", koje je prezentirala Dragana Lucija Ratković Aydemir-direktorica tvrtke MUZE d.o.o. za upravljanje projektima u kulturi i turizmu u Hrvatskoj,potpredsjednica Hrvatske udruge za interpretaciju baštine "Interpretirajmo Hrvatsku",nacionalna koordinatorica udruge Interpet Europe te članica više strukovnih poput ICOM-a i ORACLE-e.
 
Potom nam se obratio ravnatelj Instituta za hrvatski jezik i jezikoslovlje dr.sci. Željko Jozić.
 
FOTOGRAFIJE: