Srpsko narodno vijeće je i ove godine priredilo na Badnji dan (06.07.2018) prijem ,povodom jednog od najradosnijih kršćanskih praznika Božića.

 

Za razliku od prethodnih godina kada je domaćinstvo bilo u Novinarskom domu u Zagrebu,ove godine prijem je organiziran u hotelu Westin,bivši Intercontinental,što se pokazalo kao pun pogodak.

Iz prethodnih iskustava možemo ustvrditi da nikada veći broj gostiju i uzvanika nije bio prisutan ovom svojstvenom događaju kao i da je komocija bila na izuzetnom nivou.Popularno rečeno ovo je jedan od najbitnijih društvenih "eventa"na kom se okuplja politička,kulturna i duhovna scena naše republike.

Medijatori prijema bili su Aneta Lalić i Saša Kosanović.

Glumci Goran Bogdan i Đorđe Kukuljica otvorili su prijem čitanjem pjesama Petra Preradovića.

Na svojstvenost ove godine ukazao je u svom obraćanju predsjednik SNV-a prof.dr. Milorad Pupovac,obzirom da je ova godina ,godina 100 godišnjica završetka Velikog rata od 1914-1918,100 godina od formiranja Kraljevine SHS,kao i 200 godina od rođenja pjesnika i oficira austrijskog carstva Petra Preradovića.

Upravo je pjesnik Preradović apostrofiran kao poveznica izuzetnih srpsko-hrvatskih odnosa onoga vremena sa tendencijom da tako svjetao primjer bude i danas ostvarljiv.

Prisutnima se obratio i gradonačelnik grada Zagreba Milan Bandić sa simpatičnom opaskom "danas je ovdje više ljudi nego na maksimirskom stadionu".

Obratio nam se i potpredsjednik Vlade RH Fulio Radin.

Izuzetnu  pažnju izazvalo je obraćanje predsjednika Vlade RH Andreja Plenkovića.Posebno pamtljiv je bio dio govora da u 21 vijeku ne smije biti prostora u kojima nema električne energije,što se prije svega odnosi na srpske povratničke sredine.

Zamjenik predsjednika SNV-a Aleksandar Milošević uručio je tradicionalna priznanja Srpskog narodnog vijeća.

Priznanje za rad u znanostii i doprinosu razvoja srpskih institucija "Nikola Tesla"ove godine primo je kustos muzeja "Milutin Milanković", Đorđe Nešić.

Priznanje za humanitarni rad "Dijana Budisavljević"primio je novinar srpskog tjednika "Novosti" Vladimir Jurišić,koji već godinama obilazi povratničke porodice i svjedoči o teškim uvjetima života na Baniji,Kordunu,Lici i sjevernoj Dalmaciji.

Priznanje za unapređenje srpsko-hrvatskih odnosa "Svetozar Pribićević primio je za doprinos u zaštiti srpskih sakralnih i kulturnih spomenika Miljenko Domljan, koji se u ime primalca priznanja i obratio okupljenima.Potom se okupljenima impresivnim govorom obratio Njegovo Visokopreosveštenstvo Mitropolit zagrebačko-ljubljanski g.Porfirije.

Tradicionalni čin lomljenja česnice te prelivanja koljiva predvodio je Njegovo Preosveštenstvo Episkop Pakračko slavonski g. Jovan sa sveštenstvom Srpske pravoslavne crkve.

Uz brojne goste prisutni su bili predstavnici srpskih manjinskih vijeća,dožupani.predstavnici SKD"Prosvjeta","Privrednik".

Domaćin je za sve prisutne pripremio ne tako skromno posluženje.

 

FOTOGRAFIJE:

 

AdmirorGallery 4.5.0, author/s Vasiljevski & Kekeljevic.

Srpska Vijeće  grada Garešnice u Rogoži 18.12.2017,proslavilo je svoga zaštitnika Svetoga oca Nikolaja  mirilikijskog.

 

Predsjednik vijeća Predrag Ivančević pozdravivši prisutne članove vijeća i goste,osvrnuo se na rad vijeća u protekloj godini.

Posebno je apostrofirao nedolazak predstavnika grada kao jedinice lokalne samouprave,što nije po prvi put.

Vjerujemo da pred nama predstoji vrijeme razumjevanja i da ćemo dobre odnose graditi na razumjevanju i povjerenju.

 

Shodno navedenom predsjednik VSNM Garešnica  Ivančević i predsjednik VSNM BBŽ Karanović se obavezuju da će zatražiti prijem kod gradonačelnika i dati mu do znanja da kao gradonačelnik predstavlja i 10% pripadnika srpske nacionalne manjine.

Krsnoj Slavi vijeća prisustvovali su mnogi gosti.Među njima dožupan srpske zajednice BBŽ Saša Lukić,predsjednik VSNM BBŽ i potpredsjednik SNV Darko Karanović,Predsjednik VSNM Bjelovar Vanja Ficnar,predsjednik VSNM Slatina Milenko Obradović sa delegacijom,predsjednik VSNM Đulovac Milan Radaković sa općinskim vijećnikom Savom Orozovićem,delegacija VSNM Grubišno Polje sa Lazom Kosanovićem i Radovanom Zloićem,predsjednik VSNM Dežanovac Željko Mileusnić sa zamjenikom Rajkom Borojevićem,Milan Mandić predsjednik MO Rogoža,predsjednik SKD Prosvjeta pododbor Garešnica Zoran Blanuša za zamjenikom Nikolom Radoševićem, Branka Vekić predsjednica SDSS Garešnica i predsjednik VSNM Kutina Dušan Popović.

AdmirorGallery 4.5.0, author/s Vasiljevski & Kekeljevic.

U Srpskom kulturnom centru "Pavle Solarić" - Demetrova 1 u Bjelovaru,27.12.2017. održana je proširena sjednica srpskog županijskog vijeća.

Tradicionalno,zadnja sjednica u kalendarskoj godini održava se između Božića, koji slave sabraća katolici i obilježavanja međunarodne Nove godine.

Sjednici je prisustovao i znatan broj predsjednika i zamjenika općinskih i gradskih vijeća te predstavnika srpske zajednice u Bjelovarsko - bilogorskoj županiji,kao i naših prijatelja aktivista.

 

Izvršena je analiza realizacije plansko programskih aktivnosti u protekloj godini te aktualnog stanja srpske zajednice naše županije.

Prisutne je predsjednik upoznao sa završnim radovima na krovištu a Dušan Margetić predočio je preostale tehničke investicije u našem kulturnom centru.

Obzirom da je zatvorena financijska konstrukcija za izdavanje zbirke eseja "Zapisi iz vretanije" našeg spisatelja Radovana Dožudića, preostaje da se u ovu aktivnost uđe sredinom januara mjeseca 2018.

Dožupan Lukić upoznao je prisutne sa aktivnostima potpore europske građanske inicijative "Minority Safe Pack-Milijun potpisa za raznolikost u Europi.

Cilj inicijative je da se poboljša zaštita pripadnika nacionalnih  i jezičnih manjina te da se pojača kulturna i lingvistička raznolikost u Europskoj uniji. 

Stoga se upućuje apel EU da usvoji skup pravnih akata kojima bi se poboljšala zaštita pripadnika manjina, da se uključe mjere politike u obrazovanju, kulturi, regionalnoj politici, participaciji manjina, jednakosti, audiovizualnog i drugog medijskog sadržaja te potpore regija.

Sukladno navedenom predsjednici općinskih i gradskih vijeća dobili su Obrasce Izjave o potpori europske građanske inicijative.

U Izjavu se upisuju imena i prezimena, boravište, državljanstvo te OIB osoba koje podupiru ovu inicijativu.

POTPISNICI IZJAVE NE MORAJU BITI SAMO PRIPADNICI NACIONALNIH MANJINA.

Po završetku sjednice podjeljeni su izuzetno lijepi novogodišnji kalendari Srpskog narodnog vijeća, posvećeni 200. godišnjici rođenja pjesnika Petra Preradovića. Kalendare tradicionalno dobijaju svi vijećnici srpskih vijeća i srpski predstavnici u BBŽ.

 

Potom je obavljeno tradicionalno skromno posluženje i prijateljsko druženje.

 

FOTOGRAFIJE:

 

AdmirorGallery 4.5.0, author/s Vasiljevski & Kekeljevic.

Već petu godinu za redom Vijeća srpske zajednice Virovitičko-podravske, Bjelovarsko-bilogorske, Požeško-slavonske i Brodsko-posavske županije prisjećaju se parastosom u srpskim pravoslavnim crkvama egzodusa i stradalništva Srba Bilogore i zapadne Slavonije iz jeseni i zime 1991. godine.

 

Odlukom predsjedništva Srpskog narodnog vijeća iz 2013. godine na ovaj način odaje se dužno poštovanje golgoti kroz koju su prošli Srbi ovih krajeva,historijski ne po prvi put.

Te 2013, po prvi put, svojih stradalnika i sunarodnika parastosom i pomenom prisjetili smo se u Voćinu,zatim dogodine u Daruvaru, potom u Pakracu, 2016. u Markovcu kod Okučana.

Ove godine okupili smo se ponovo na prostoru Virovitičko-podravske županije,točnije u stradalničkom Slatinskom Drenovcu koji je nažalost,onako razrušen i devastiran, sve do nedavno imao ulicu nazvanu "10 travnja".

Poruka Srbima ne samo ovoga kraja bila je više nego jasna,posebno mogućim povratnicima srpske nacionalnosti.Organizaciju je 15.12.2017. preuzelo Vijeće srpske zajednice Virovitičko-podravske županije.

 

U ranjenom hramu Svetoga Đorđa u Slatinskom Drenovcu parastos su predvodili oci Jovan Šaulić i Dragan Gaćeša.

 

Neuobičajeno je da se u našim crkvama govori ali je otac Jovan dao blagoslov da se okupljenom narodu obrate predstavnici srpske zajednice iz navedenih krajeva.

Obratio nam se vrlo iskustveno i emotivno Mladen Kulić predsjednik VSNM VPŽ, dožupan VPŽ iz redova srpske zajednice Igor Pavković. Igor je u to vrijeme bio djete ali pamtimo njegove riječi:"stradali su svi oni koji nisu mogli da pobjegnu". Potom nam se obratio zamjenik predsjednika Srpskog narodnog vijeća Aleksandar Milošević,

U ime VSNM BBŽ govorio je Darko Karanović a obratio nam se i predsjednik  Izvršnog odbora Samostalne demokratske srpske stranke Boro Rkman.

Posebnu pažnju izazvalo je sjećanje Jelene Vučković iz Slatinskog Drenovca, koja je u to vrijeme imala samo četiri godine a slike koje je vidjela urezale su se uprkos tako malim godinama u pamćenje.

Organizatori su upoznali okupljene sa vrijednim poduhvatom Vijeća srpske zajednice općine Voćin te SKD Prosvjete-pododbor Voćin.

Naime, zajednički su izdali knjigu Milenka Vasiljevića Čike "Putovanje kroz prazan drenovački i voćinski kraj sa sjećanjem na prošlost".

Organizatori su za sve učesnike paratosa pripremili posluženje.

U prilogu Vam objavljujemo tekst govora potpredsjednika SNV Saše Miloševića.

 

"Danas smo se okupili u Slatinskom Drenovcu da se sjetimo stradanja i egzodusa Srba Zapadne Slavonije, da kažemo da se sa tugom sjećamo njihovih stradanja ... i da sa gorčinom pamtimo ubistva i bjegove, palež i pljačke ... uništavanje desetina sela i zaselaka, i da još uvijek čekama pravdu i suosjećanje za te ljude.

 

Odlazak Srba sa ovih i okolnih prostora počeo je još u augustu 91-ve, on jača i brojniji je prema kraju godine, procjenjuje se da je sa područja zapadne Slavonije i Bilogore  otišlo i do 90.000 Srba. Sva su napuštena sela kasnije opljačkana i popaljena, većina ih je danas pusta. Istine radi, mi trebamo reći da i ponašanje tadašnje JNA i tadašnjih političkih predstavnika Srba, nisu išla u smjeru smirivanja situacije, traženja komunikacije i kompromisa sa hrvatskom stranom, već sasvim suprotno ... u II, ratnom smjeru ...   

Ova događanja su samo dio mozaika stradanja Srba u prvom dijelu 90-tih. Na njih se nadovezuju stradanja Srba po gradovima, njihova nestajanja, zatvaranja i progoni, pa onda odlasci ... koje sa pravom zovemo EGZODUS u 95-toj ... u Bljesku i u Oluji.  

Više od četvrt stoljeća je prošlo od tada ... sada smo u pustom kraju, došli smo do njega prolazeći kroz ostatke ljudskih naselja, kroz ruševine i postavljamo tri pitanja: šta je sa povratkom izbjeglica, šta je sa razvojem, šta je sa pravdom?

 

1.    Povratka nema ... od onih 130.000 koji su se zvanično vratili, manje od pola ih je i ostalo ovdje, većina ih je opet pobjegla ... naši su ljudi u Zrenjaninu i Apatinu, u Novom Sadu. Iako je cijelu 2017-tu demografski slom Hrvatske jedno od najprisutnijih i najdiskutiranijih političkih pitanja u Hrvatskoj, baš nitko ne problematizira daleko najveći demografski minus – egzodus Srba tokom i nakon rata 90-tih. Država nije pretrgla, samo riječi ... a ustvari komplicirala, otežavala i onemogućavala ga ...

 

1.    Nema ni razvoja - iako je cijela zemlja u teškom ekonomskom položaju, jaz između razvijenih krajeva i onih pogođenih ratom (onih povratničkih, sa brojnijim srpskim stanovništvom) neprestano se povećava. Za vrijeme dvije prethodne administracije značajno su opala ulaganja u te krajeve a nisu donošene mjere oporavka. Gotovo jedine ekonomske inicijative u mjestima većinski naseljenim Srbima povratnicima su iz „prljave“ industrije (Srb, ZŽ – tvornica gipsa, Blatuša, SMŽ – skladište otpada).  

Na osnovu naših istraživanja (provedenih 2016 i 2017, u 32 općine sa područja pogođenih ratom i udjelom Srba većim od 15% od ukupnog stanovništva) potvrđena je sistemska zapostavljenost povratničkih krajeva:

 

·         Potreban je popravak trećine državnih te gotovo polovine lokalnih i nerazvrstanih cesta

·         Preko 60% naselja nema vodovod  

·         Gotovo svi javni ili državni objekti, kanalizacije, vatrogasni i društveni domovi i sl. zahtijevaju temeljitu obnovu ili izgradnju 

Sredstva (godišnje oko 80.000.000 kn) koja država osigurava za razvoj brdsko-planinskog i potpomognutog područja, su nedostatna za ubrzani razvoj, a svaka usporedba sa drugim dijelovima Hrvatsjke je u njihovu štetu: prosječna stopa indeksa razvijenosti im je tek 54% republičkog prosjeka; prosječni dohodak je za trećinu manji od nacionalnog; prosječna stopa nezaposlenosti 33% dok je u Hrvatskoj 16%; na kraju - depopulacija stanovništva 1991.-2011. je -45%, a u Hrvatskoj - 10%.

 

2.    Na kraju – pravda. Šta je s njom? Ima li je i za Srbe? Evo kakva je ona, u Hrvatskoj, krajem 2017-te:

 

·         Zanemaruju se informacije o zločinima počinjenim nad Srbima u ratu 91-95: izuzetno je malo istraga i optužnica, nema kvalifikacija (za niz vrlo temeljito evidentiranih nedjela) da su ratni zločini uopće počinjeni (primjeri: ubistva i progoni Srba u Vukovaru 91, miniranje njihovih kuća i radnji, uništavanje desetina sela pod Papukom krajem 1991, likvidacije stotina i stotina civila koji su ostali u Krajini nakon Oluje, u augustu i septembru 1995-te).

 

·         Suđenja za ratne zločine etnički su pristrana - Srbi počinioci kažnjavaju se strože i sa manje kvalitetnim dokazima. Ako slučajevi u kojima su Srbi žrtve i dođu do suda, ti su procesi manjkavi: jako dugo traju (gotovo su dva desetljeća trajala ona za ubistva zarobljenika na Koranskom mostu i civila u Gruborima), puno je olakšica za počinitelje (status „hrvatskog branitelja“ automatski donosi sniženje kazne počiniocu), istrage i optužbe su sužene a kazne preblage ili ih čak i nema, kao što nema pokretanja postupaka za komandnu odgovornost u slučaju zločina koji počinili pripadnici HV. Tek dva primjera: samo je jedna osuda dosad donesena za ratni zločin iz Oluje; Ministarstvo branitelja nije žrtvi silovanja u ratu, Srpkinji, priznalo status žrtve iako je Županijski sud u Splitu osudio dvojicu pripadnika HV za višestruko silovanje

 

·         Srbi ne mogu tražiti naknade za štetu počinjenu terorističkim aktima (npr. za kuće minirane van ratnih zona, procjenjuje se da je čak nekoliko hiljada takvih slučajeva). Oni koji su tražili odštetu za nematerijalnu štetu (zbog ubojstava članova obitelji od strane pripadnika MUP-a ili HV-a) su, nakon izmjene zakonodavstva, izgubili parnice i sada moraju državi plaćati naknade. Čuveni su slučajevi M. Šeatović, kojoj je u Novskoj ubijen muž, tužila je državu i plaća joj odštetu za izgubljenu parnicu, iako su pripadnici HV osuđeni za zločin; P. Mileusnića kojem su ubijeni žena i ćerka a on jedva ostao živ, no kasnije je do smrti morao plaćati sudske troškove izgubljene parnice protiv RH. Posljednji je drastični slučaj Stoje Trifkanović kojoj su u ratu vojnici HV ubili supruga i dva sina, moguće je da će joj oduzeti i kuću zbog ovrhe radi namirenja troškova sudskog postupka.

 

Šta nama ostaje?

Tek jedna stvar - da se ovako okupljamo, tiho žalimo ... ali i glasno postavljamo pitanja:

Da li ova demokracija vrijedi i za Srbe?

Da li jednakost i ravnopravnost dosežu i do nas?

Da li se evropski principi solidarnosti i uključivanja u društvo odnose i na nas ?

Nemamo snage, niti nam je dozvoljeno da mijenjamo stvari.

Ono što nam se ne može oduzeti su sjećanja i zapisi, postavljanje pitanja i traženja pravde.

Neka je vječna slava svim žrtvama rata 91-95".

FOTOGRAFIJE: 

 

 

AdmirorGallery 4.5.0, author/s Vasiljevski & Kekeljevic.