U subotu 28.01. Mjesni odbor Krajiške Kutinice na čelu sa Branišom Zelenkovićem a pod pokroviteljstvom grada Kutine organizirao je Marš na Humku povodom „Bitke na Humci“ koja se odigrala 27. januara 1942. godine. Na marš smo krenuli u 9,00 sati ispred Mjesnog doma u K. Kutinici nas desetak mlađih antifašista i na vrhu Moslavačke gore pridružili su nam se seljani iz obližnjeg sela Selište, njih 20-ak. Nakon okrepe uz vatru prišli smo polaganju vijenaca kod spomenika „Bitki na Humci“ koje smo položili ispred Udruga antifašista i antifašističkih boraca te članova srpskih zajednica Kutine i Garešnice . Poslije spuštanja sa Moslavačke gore u Seoski dom čekao nas je okrjepa uz vojnički grah i druženje.
Kratka kronologija „Bitke na Humci“. Toga dana dogodila se ofenziva daleko nadmoćnijih ustaških, domobranskih, oružničkih i kulturbundaških snaga na Moslavački partizanski odred „Kasin Čehajić“ koji je brojio 50-ak boraca na čelu sa komandirom Pavle Vukmanovićem-Stipom. Bitka je započela u ranim jutarnjim satima, temperatura je bila – 30 stupnjeva, snijeg je bio dubok 60 cm i partizanska četa se ukopala na samom vrhu Moslavačke gore koji je bio obrastao šumom. Kvislinške snage NDH (izvori kažu 1000 vojnika) krenule su iz više pravaca i opkolile borce Moslavačke čete, svjedoci kažu da je bitka trajala cijeli dan. Međutim, partizanska četa je uz junački i srčani otpor uspjela razbiti neprijatelja koji se je u rasulu, uz 13 mrtvih i 10 ranjenih vratio na polazišta. Partizani su imali jednog poginulog i jednog ranjenog borca, drugi dan 28.01. komanda odreda odlučila je probiti se iz obruča i prebaciti se iz Moslavine u Slavoniju, u selo Borke na slobodan partizanski teritorij. Pobjeda moslavačkih partizana imala je velik odjek među narodom Moslavine i podstrek za dizanje ustanka. Više o Bitki na Humci na www.znaci.net. Pdf.1942 godina.
FOTOGRAFIJE:
Udruga antifašističkih boraca i antifašista grada Daruvara, Ekonomska i turistička škola Daruvar, kao i Glazbena škola Bruno Bjelinski, već tradicionalno na međunarodni Dan sjećanja na holokaust 27.01. organiziraju i obilježavaju ovaj datum u Kinu "30 svibnja" u Daruvaru.
Posebno raduje što je Kino sala svake godine sve ispunjenija i što su mnogi mladi ljudi ovaj program pratili stajavši.
Nesporna i tužna konstatacija je da u Hrvatskom srednjoškolskom kurikulumu postoji mali broj sati u nastavi povijesti, koji govori o dimenzijama, naredbodavcima, izvršiteljima i metodama monstruoznih zločina koji su izvršeni nad Jevrejima u toku II svjetskog rata. Posebno se u posljednje vrijeme revitalizira užasna uloga marionetske i fašističke Nezavisne Države Hrvatske, koja je kao podanik i sljedbenik fašizma u svoju genocidnu politiku i metode istrebljenja Jevreja dodala i Srbe, Rome i pripadnike većinskog hrvatskog naroda koji nisu prihvatili ovakovu ulogu NDH.
Zahvaljujemo se Zvjezdani Drašner i Radmili Frantal koje godinama ulažu napor u edukaciji mladih koji su očito zakinuti u spoznajnosti događaja iz ne tako davne prošlosti.
Učenici navedenih škola u izuzetno dostajanstvenoj atmosferi pročitali su potresna svjedočanstva kroz formu pjesama o Holokaustu.
Gđica Drašner je rekla i slijedeće:
Therezinstadt, Auschwitz, Bergen-Belsen, Dachau, Mathausen, Jasenovac... Mjesta koja svojom tišinom neumoljivo stoje i podsjećaju svijet na vrijeme mraka, na vrijeme kada je izgubljena ljudskost..... Mjesta koja stoje u povijesti svijeta vezana uz holokaust i mnoge izgubljene živote, izgubljene duše. Mjesta koja više ne pripadaju jednome nego svima.
Ali i mjesta koja nose nadu. Nadu koja je tinjala u životima zarobljenih, nadu koja je neke od tih života spasila, nadu koja je sve od tih života zapisala u budućnost. No, ujedno i nadu da će upravo ti glasovi prošlosti donijeti nadu u bolju budućnost.
Mi danas odajemo počast svim žrtvama holokausta, svim žrtvama zločina protiv čovječnosti, podsjećajući se da ljudskost ne poznaje razlike i ne prihvaća druge iako ih možda i ne razumije.
U sklopu programa prikazan je dokumentarni film o životu jevrejske umjetnice Alice Hertz Sommer, koji je dobio Oscara za kratki dokumentarni film čija je misao bila "Možda ćemo jednoga dana biti dovoljno pametni da zajedno živimo u miru".
FOTOGRAFIJE: