Eparhija Pakračko slavonska organizirala je liturgijsku proslavu Svetih novomučenika Jasenovačkih 09.09.2017. u manastiru Svetoga Jovana Preteče u Jsenovcu što je već postalo ustaljena praksa.
Početak Drugog svjetskog rata na našim prostorima i proglašenje NDH po uzoru na nacističku Njemačku, 10.04.1941. označilo je početak nezapamćenog stradanja našeg naroda, čiji je simbol Jasenovac.
Jedan od prvih zadataka logoraša nakon formiranja logora bio je rušenje parohijskog hrama Rođenja Svetoga Jovana Preteče iz XVIII vijeka, veličanstvenog zdanja koje je svjedočilo duhovnost i ponos Srba zapadnih strana.Logoraši su dobili zadatak da svojim rukama sruše hram,i od njega su načinjene prve logorske zgrade motorizovane jedinice ,tzv.brzog sklopa, čija je garaža poslije rata korištena kao hram i stajala je do 2009.
U 9,00 sati počela je Sveta arhijerejska liturgija koju je služilo više arhijereja Srpske pravoslvane crkve uz sasluženje Njegovog Visokopreosveštenstva Mitropolita Smolenskog Isidora -Rusija i Arhiepiskopa Mihalsko-košickog Georgija - Slovačka.
Njegovo Preosveštenstvo Episkop Pakračko Slavonski g. Jovan rukopoložio je oca Pavla arhimandrita manastira Orahovica koji će biti i nastojatelj manastira Jasenovac u Donja Vrijeska. Svetoj arhijerejskoj liturgiji prisustvovali su i član predsjedništva BiH Mladen Ivanić, Njena ekselencija Ambasador RS u Zagrebu Mira Nikolić, saborski zastupnik SDSS-a Boris Milošević te član skupštine RS Miodrag Linta, predsjednici VSNM BBŽ, VPŽ, SMŽ, BPŽ Karanović, Kulić, Polimac i Nogić, dožupani VPŽ i PSŽ iz redova Srba Igor Pavković I Miroslav Grozdanić, predsjednik SDF Veljko Džakula, predsjednik SDSS PSŽ Nikola Ivanović.
Nakon liturgije je na Spomen području Jasenovac osveštan Slavski kolač i žito.
Ove godine posebno obilježavamo sedamdeset i pet godina od stradanja našeg naroda sa Kozare koji je bio najveća žrtva Jasenovca i Drugog svjetskog rata.
FOTOGRAFIJE:
Jedan u nizu praznika koje obilježava Srpska pravoslavna crkva posvećen Presvetoj djevi Mariji, majci Gospoda Isusa Hristosa, jeste i dan njenog upokojenja u narodu zvan Velika Gospojina,koji se uvijek obilježava 28. augusta.
U našem kraju ovaj Dan posebno se obilježava u manastiru Lepavini između Koprivnice i Križevaca, Srijedskoj pored Ivanske, Velikoj Bršljanici i Kreštelovcu između Garešnice i Daruvara, poznatog u narodu kao Svetinja.
U Velikobršljaničkoj crkvi posvećenoj Prenošenju moštiju Svetoga oca Nikolaja Mirilikijskog, održana je Sveta liturgija koju su predvodili paroh stupovački otac Dalibor Petković, grubišnopoljski otac Slaven Jovičić, velikopisanički paroh otac Miomir Gvojić. Dobar domaćin bio je paroh velikobršljanički otac Slavimir Gvojić.
Tradicionalno je izvršen trokraki ophod litija oko svetinje,te prelomljen slavski kolač.
Domaćin je isto tako tradicionalno pripremio posluženje za svoje goste.
FOTOGRAFIJE: