Na Preobraženje Gospodnje, u subotu, 19. avgusta 2023.

Na Preobraženje Gospodnje, u subotu, 19. avgusta 2023.

Na Preobraženje Gospodnje, u subotu, 19. avgusta, u zagrebačkoj Sabornoj crkvi koja tog dana proslavlja hramovnu slavu, Svetu Liturgiju služiće Njegova Svetost Patrijarh srpski Porfirije uz sasluženje Episkopa buenosajreskog i južnocentralnoameričkog Kirila.

Tada će i vladika Kirilo preuzeti upravljanje Mitropolijom zagrebačko-ljubljanskom, u skladu sa odlukom Svetog Arhijerejskog Sabora koji ga je na svom zasedanju, u maju ove godine, izabrao za administratora naše eparhije.

U nastavku donosimo biografiju vladike Kirila.

 Dr Kirilo (Bojović)

Episkop buenos ajreski i južno-centralno američki

administrator Mitropolije zagrebačko-ljubljanske

Dr Kirilo (u svijetu Milan) Bojović rođen je 4. februara 1969. godine u Podgorici, kao peto dijete Radula i Zorke (rođene Jovanović).

Osmogodišnju i srednju školu (gimnaziju „Petar I Petrović Njegoš“) završio je u Danilovgradu sa diplomom Luče prvog stepena.

Vojni rok služio je u Karlovcu, 1987. i 1988. godine.

Prirodno-matematički fakultet Univerziteta u Podgorici, završio je 1992. godine, nakon čega je upisao postdiplomske studije na PMF-u u Beogradu. Završio ih je 1996, odbranom magistarskog rada na temu „Grupe holonomija i kompleksne povezanosti“.

Prije monaštva, Vladika Kirilo radio je kao asistent na Prirodno-matematičkomfakultetu u Podgorici (1993. do 2000. godine).

Godinu dana – od 1. februara 1998. do 1. februara 1999. godine, proveo je na specijalizaciji na Matematičkom univerzitetu „Lomonosov“ u Moskvi.

Krajem 2000. godine dao je ostavku na posao na univerzitetu i, po blagoslovu Mitropolita crnogorsko-primorskog Amfilohija, postao iskušenik Cetinjskog manastira.

Mitropolit Amfilohije je, uoči Petrovdana, 11. jula 2004. godine, Milana Bojovića postrigao u monaštvo davši mu ime Kirilo. Iste godine, na Božić, rukopoložio ga je u čin jerođakona, a sljedeće, 2006. godine, 21. maja, u čin jeromonaha.

Moskovsku duhovnu akademiju vladika Kirilo upisao je 2005. godine. Na istoj je diplomirao 2008. godine, odbranom kandidatske disertacije na temu „Mitropolit Petar  II Petrović Njegoš kao hrišćanski filosof“. Pomenuta disertacija priznata je 2010. godine kao doktorska disertacija na Univerzitetu u Beogradu.

Tokom trogodišnjeg boravka u Moskvi vanredno je završio i Moskovsku duhovnu seminariju.

Glavni urednik časopisa Mitropolije crnogorsko-primorske „Svetigora“ bio je od 2008. do 2018. godine, a od 2008. godine je bio i koordinator vjerske nastave u Mitropoliji crnogorsko-primorskoj.

Od 2009. do 2014. godine bio je profesor Svetog Pisma Novog Zavjeta i vaspitač Bogoslovije Svetog Petra Cetinjskog.

Odlikovan je činom protosinđela 2010, a činom arhimandrita 2013. godine.

Od 2014. do 2016. godine arhimandrit Kirilo bio je Arhijerejski zamjenik u Eparhiji buenosajreskoj i južnocentralnoameričkoj.

Sveti Arhijerejski Sabor Srpske Pravoslavne Crkve ga je, maja 2016. godine, izabrao za vikarnog episkopa mitropolitu Amfilohiju, sa titulom ”Episkop dioklijski”. U tom činu je ostao zamjenik mitropolita Amfilohija koji je upravljao eparhijom sa sjedištem u Buenos Ajresu.

Hirotoniju u episkopski čin izvršio je Patrijarh srpski Irinej, 31. jula 2016. godine, u Hramu Hristovog Vaskrsenja u Podgorici.

Odlukom Svetog Arhijerejskog Sabora 2018. godine, izabran je za eparhijskog arhijereja buenos ajreskog i južno-centralno američkog. Čin ustoličenja izvršio je mitropolit Amfilohije, 2. septembra 2018. godine, u hramu Rođenja Presvete Bogorodice u Buenos Ajresu.

Od 29. maja 2018. godine redovni je član Međunarodne Slovenske Akademije nauke, obrazovanja, umjetnosti i kulture.

Univerzitet Olga i Manuel Ajau Kordon (La Universidad Olga y Manuel Ayau Cordon – OUMAC) iz Gvatemale, 18. aprila 2023 g., dodijelio je vladici Kirilu počasni doktorat –Honoris Causa.

Sveti Arhijerejski Sabor Srpske Pravoslavne Crkve, održan u maju 2023. godine, izabrao je Episkopa Kirila za administratora Eparhije zagrebačko-ljubljanske, čime je on na tom mjestu naslijedio Njegovu Svetost Patrijarha Porfirija.

Episkop Kirilo nosi i titulu majstorskog kandidata u šahu, koju mu je dodijelio Šahovski Savez Crne Gore, 3. juna 2023. godine.

Fotografija:

Sveta Ana, Pavljani, Bjelovar, 07.08.2023.

Sveta Ana, Pavljani, Bjelovar, 07.08.2023.

U Srpskoj pravoslavnoj crkvi Svetih apostola Petra i Pavla u Pavljanima pored Bjelovara ,07.08.2023. godine s početkom u 10.00 sati, održana je Sveta liturgija povodom praznika posvećenom uspeniju Svete Ane ,majke Svete djeve Marije.

Svetu liturgiju predvodio je paroh iz Kopra Toma Ćirković uz sasluženje paroha sisačkog Nemanje Đurića,grubišnopoljskog Slavena Jovićića ,paroha iz Velike Pisanice Miomira Gvojića,paroha iz Velike Bršljanice Slavimira Gvojića ,te naravno.domaćina oca  Dragana Topića paroha narćanskog.

Među čtecima moramo istaći našeg oca Ljubišu Miodragovića.

Vjerni narod sa svojim sveštenstvom učinio je litijski ophod oko svetinje , a kratki pomen na grobu nekadašnjeg paroha u Pavljanima ,oca Stevana Jakovljeva učinili su otac Toma i otac Miomir.

Nakon rezanja slavskog kolača i prelivanja koljiva, podijeljena je nafora a vrijedni crkveni odbor sa svojim parohom Draganom za sav vjerni narod priredio je slavski ručak .

Moramo posebno pohvaliti našeg dr.vet. Nebojšu Verića te Branku Obranović,( članove Vijeća srpske nacionalne manjine Grada Bjelovara) kao i cijelu obitelj Obranović iz Korenova koji su dali veliki doprinos u organiziranju ovoga praznika.

Među gostima bio je  predsjednik VSNM BBŽ Darko Karanović sa suprugom Slobodankom.

Fotografije:

1234NEXT

Komemoracija u Kusonjama, 13.08.2023.

Komemoracija u Kusonjama, 13.08.2023.

August 1942 godine u crno je zavio Srbe zapadne Slavonije, posebno pakračkog kraja. Pakračke Kričke, Branešci, Dereza,Kusonje, Sloboština a u jesen i Kukunjevac bila su mjesta srpske gologote.

Naime, ustaše su u svom povampirenom i satanističkom klanju vršile planirani genocid nad srpskim narodom u tzv " Nezavisnoj državi Hrvatskoj". Nepobijeni su upućivani u logore iz kojih se rijetko tko vratio a samo oni koji su upućeni na gotovo robovlasnički rad u Njemačku su uspjeli sačuvati živu glavu.

U nedelju 13.08.2023. godine u Kusonjama kod spomenika posvećenom pobijenim stanovnicima ovog kraja , Vijeće srpske nacionalne manjine Požeško slavonske županije i  Grada Pakraca te UABA Pakrac,Lipik, obilježila su 81 godišnjicu od nemilih događaja.

Prisutne je pozdravio zamjenik županice iz redova srpske zajednice PSŽ Nikola Ivanović i kratko podsjetio okupljeni narod na strašne činjenice rekavši: "U samo jednom danu prije 81 godinu ,13.augusta 1942 godine., sihroniziranom akcijom ustaških snaga živote je izgubilo više od 500 mještana Kusonja i okolnih sela te nepoznat broj izbjeglica sa Kozare.Tog dana ,polužive žene,djecu,starce, bacali su u dva bunara, sve dok isti nisu bili napunjeni te su ostatak spalili u obližnjoj Srpskoj pravoslavnoj crkvi Svetoga Georgija. Raspolažemo sa 473 stradalih, a od njih je ubijeno 64 djece, naravno pretpostavljamo da je ovaj broj sa kozaračkim Srbima daleko veći.

360 muškaraca i žena je odvedeno u logore iz kojih se većina nikada nije vratila. Na sreću,dio naših očeva i majki je spašen iz logora uz posredovanje Dijane Budisavljević."

Prisutnima se obratio i predsjednik UABA Pakrac - Lipik Dragan Marin. Ana Romanić vijećnica SDSS U Gradu Pakracu pročitala je potresnu poemu o ovim strašnim  događajima , a prisutne je pozdravio i predsjednik VSNM PSŽ Milan Kozlović.

Vijence pored spomenika položile si delegacije Grada Pakraca, VSNM PSŽ i Grada Pakraca,VSNM VPŽ te UABA Pakrac-Lipik.

Potom je formirana kolona kojoj su se pored Srpske pravoslavne crkve Svetoga Georgija pridružili i sveštenici Pakračko slavonske eparhije sa monahinjama iz manastira posvećenog Svetom Jovanu Krstitelju iz Jasenovca.

Na lokacijama dva bunara sveštenici su održali pomen nevino stradalim Srbima ovoga kraja. Prigodnu besjedu o ovim događajima kazivao je otac Đorđe Teodorović .

Okupljeni narod se potom uputio na Svetu liturgiju u svoju svetinju.

Svetu liturgiju predvodio je protostavrofor ,otac Luka Bosanac dugogodišnji paroh u Daruvaru uz sasluženje Dragana Antonića paroha u Okučanima, Dragana Gaćeše, paroha u Slatini ,đakona Milana Tomaševića iz Pakraca ,uz svoga domaćina paroha pakračkog Đorđa Teodorovića.

Delegacije VSNM VPŽ I BBŽ koje su predvodili tajnica Vijeća Jelena Tvrdorijeka i predsjednik Darko Karanović su pozvane u kuću predsjednika VSNM PSŽ Milana Kozlovića, koji je uz ostale drage prijatelje priredio tradicionalno posluženje.

Fotografije:

1234NEXT

Izjava sjećanja Garešnica, Daruvar, Bjelovar

Izjava sjećanja Garešnica, Daruvar, Bjelovar

U četvrtak 03.08.2023. godine s početkom u 19,00 sati, članovi VSNM Garešnica i predsjedništvo Srpskog kulturnog društva Prosvjeta,pododbor Garešnica, okupili su se u bivšoj Osnovnoj školi u Rogoži ,kako bi komemorativno obilježili stradanje Srba u tzv"vojno - redarstvenoj operaciji Oluja" iz 1995 godine.

Tradicionalnu Izjavu sjećanja Srpskog narodnog vijeća pročitala je članica Vijeća i Prosvjete Biljana Rodić.

Prisutni su pohvalili izuzetno izbalansiran tekst Izjave sjećanja, jer se u njoj pominju sve žrtve bez obzira na nacionalnu pripadnost. Uprkos tome desničarske stranke u Republici Hrvatskoj ne prestaju Srbe gledati nikako drugačije nego kao remetilački faktor.

U prilogu teksta donosimo Vam tekst Izjave sjećanja kao i fotografije do sada učinjenog na adaptaciji i dogradnji ovog prostora koji je najvećim dijelom financiran iz sustava tzv"kapitalnih investicija"Srpskog narodnog vijeća kao i Bjelovarsko bilogorske županije.Nadamo se da će i Grad Garešnica kao vlasnik prostora u većem obimu financijski pomoći ove aktivnosti.

Trenutno se izvode radovi na izolaciji vanjskih zidova kompletnog prostora, a

nadamo se da će uskoro početi i uređenje interijera.

Isto tako u četvrtak 03.08.2023. u 19 sati okupili su se u Srpskom kulturnom centru "Isidor Dobrović" u Daruvaru, Josipa Jelačića 2 članovi VSNM-a Daruvar i VSNM-a Grubišno Polje sa predsjednicima Nikolinom Glodić i Milanom Kneževićem na komemoraciji stradanja Srba u tzv. "OLUJI" iz 1995 godine. Izjavu sjećanja Srpskog narodnog vijeća pročitala je Tea Bjelajac tajnik SNV-a za BBŽ.

28. godišnjica „Oluje“ – sjećanje na sve žrtve rata 4. kolovoza 2023. u prostorijama Srpskog kulturnog centra „Pavle Solarić“ u Bjelovaru održan je sastanak Vijeća srpske nacionalne manjine na kojemu je pročitana „16. izjava sjećanja Srpskog Narodnog Vijeća (SNV-a)“ u znak sjećanja na egzodus Srba i sve stradale u ratu.

Osim vijećnika VSNM Grada Bjelovara, sastanku su se pridružili predsjednica vijeće Općine Šandrovac Milena Lazić, predsjednik vijeća Općine Velika Pisanica Pavo Ćetković, predsjednik vijeća Općine Štefanje Zoran Marijan i predsjednik vijeća općine Ivanska Dejan Stevanović.

Nakon što je predsjednik bjelovarskog Vijeća Vanja Ficnar pročitao izjavu doktora Milorada Pupovca, predsjednika SNV-a, svim poginulima, nestalima i stradalima odana je počast minutom šutnje.

Fotografije:

12NEXT