Parastos i pomen u Grubišnom Polju, 17.12.2022.
Parastos i pomen u Grubišnom Polju, 17.12.2022.
U subotu, 17.12. 2022. godine u grubišnopoljskoj Srpskoj pravoslavnoj crkvi Svetoga Đorđa, s početkom u 10,00 sati, održana je Sveta liturgija uz pomen i parastos nevinim srpskim civilnim žrtvama Bilogore i zapadne Slavonije stradalim u nesretnom ratu jesen/zima 1991. godine.
Svetu liturgiju predvodio je domaćin, paroh grubišnopoljski jerej Slaven Jovičić uz sasluženje paroha bjelovarskog Stefana Maksimovića i Velikobršljaničkog Slavimira Gvojića.
Izuzetno prigodnom i nadahnutom propovijedi prisutnima se obratio otac Slaven Jovičić.
Naime, ovo je bila 10. tradicionalna Komemoracija srpskim civilnim žrtvama Bilogore i zapadne Slavonije, otkako je naša nacionalna Koordinacija, Srpsko narodno vijeće ,ove nesretne događaje iz 1991 godine uvrstilo u kalendar kulture sjećanja.
Domaćin ovogodišnje Komemoracije bilo je Vijeće srpske nacionalne manjine Bjelovarsko-bilogorske županije i Vijeće srpske nacionalne manjine Grubišno Polje ,koje predvode predsjednici Darko Karanović i Milan Knežević.
Nakon Svete liturgije okupljeni narod okrijepio se u crkvenom cintoru a domaćini su u crkvenoj gostoprimnici pripremili tradicionalno posluženje.
Prisutnima se uz pozdravne riječi obratio Darko Karanović i genezu ovih događaja povezao sa stradanjima grubišnopoljskih Srba i njihovom deportacijom u Jadovno i Slano na otoku Pagu iz 26/27. 04.1941. godine.Egzodus Bilogoraca i zapadno Slavonaca iz 1991 godine krenuo je kao i 1941 godine iz Grubišnopoljskih sela, Velike i Male Barne, Velike i Male Peratovice, Malog Grđevca, Sibenika,Rastovca, Turčević Polja, Dijakovca, Lončarice, Dapčevice, Rašenice u pravcu daruvarskih i pakračkih sela, prema rijeci Savi i Republici Srpskoj ,te Srbiji.
O događajima u Grubišnom Polju 1991 godine , govorio je Milan Knežević.Ukazao je da je samo u bivšoj općini Grubišno Polje stradalo 43 srpska civila (dio njih ubijen je na "kućnom pragu") od kojih se još najveći dio njih vode kao nestali.
Prisutnima se obratio i saborski zastupnik Samostalne srpske demokratske stranke Boris Milošević koji je ukazao na izuzetnu potrebu komemoriranju svim stradalim žrtvama u nesretnom ratu 90-tih, bez obzira na nacionalnost stradalnika.
Svetoj liturgiji i Komemorativnom skupu prisustvovala je i Njena Ekselencija, ambasador Republike Srbije u Zagrebu Jelena Milić, saborska zastupnica SDSS-a i potpredsjednica Srpskog narodnog vijeća Dragana Jeckov, kao i Eugen Jakovčić i Aneta Vladimirov iz SNV-a te zamjenik župana Bjelovarsko bilogorske županije iz redova Srba Saša Lukić.
Sa nama su bile i delegacije Vijeća Brodsko-posavske županije koje je prevodio predsjednik Dušan Nogić, Požeško-slavonske županije na čelu sa predsjednikom Nikolom Ivanovićem, kao i Virovitičko-podravske županije koju je predvodila predsjednica Milena Lazić.
Skupu su prisustvovale i delegacije srpskih manjinskih vijeća iz Đulovca, Sirača,Dežanovca, Daruvara, Garešnice, Bjelovara , Velike Pisanice i Velikog Grđevca.
Fotografije:
Molitveno sjećanje kod spomen krsta pored sela Jeminovac, 10.12.2022.
Molitveno sjećanje kod spomen krsta pored sela Jeminovac, 10.12.2022.
Na međunarodni dan ljudskih prava, 10 decembra/prosinca 2022. godine, kod spomen krsta pored sela Jeminovac,nedaleko Požege, s početkom u 11, 00 sati održan je pomen nedužnim srpskim civilnim žrtvama stradalim u selima toga kraja u 12 mjesecu 19991. godine.
U ofenzivi Hrvatske vojske stradali su nedužni mještani Čečavca, čečavačkog Vučjaka, Jeminovca, Ruševca i Šnjegovića. Tada je samo u jednom danu ubijeno 42 mještana, od kojih 25 žena i 17 staraca. Od 17 ubijenih muškaraca, njih 16 je bilo od 71 do 86 godina starosti , od njih je jedan nepokretan starac zapaljen u svom krevetu, u vlastitoj kući.
Svi ubijeni bili su nenaoružani civili a njihova jedina krivica je bila srpska nacionalnost i pravoslavna vjeroispovjest.
ZA OVAJ ZLOČIN DO DANAS JOŠ UVIJEK NITKO NIJE ODGOVARAO.
Parastos i pomen kod krsta vodio je paroh požeški, jerej Nikola Petrović.Prisutnima se obratio zamjenik župana iz redova srpske zajednice Požeško slavonske županije Nikola Ivanović.( Nikolin govor biti će u prilogu)
Vijence kod krsta položile su delegacije srpskih manjinskih vijeća Virovitičko podravske županije sa zamjenikom župana Igorom Pavkovićem na čelu ,Brodsko- posavske županije koju je predvodio predsjednik VSNM Nova Gradiška Goran Nogić,Bjelovarsko -bilogorske koju je predvodio predsjednik SDSS- Daruvar i član predsjedništva VSNM BBŽ Petar Radosavljević.Vijence je položila i delegacija VSNM Požega na čelu sa predsjednikom Borivojem Miljeviće, kao i delegacije UABA Lipik-Pakrac i Požega.
Među gostima bila je i njena ekselencija, Ambasador Republike Srbije u Zagrebu Jelena Milić, kao i zamjenica gradonačelnice Pakraca Mirsada Popović.
IZJAVA ZA MEDIJE NIKOLE IVANOVIĆA, zamjenika županice Požeško-slavonske županije izabranog ispred srpske zajednice
Parastos i komemoracija za civilne žrtve 1991. godine
Na Međunarodni dan ljudskih prava, 10. decembra (prosinca), kod spomen-obilježja blizu sela Jeminovca u Požeško-slavonskoj županiji, odana je počast, položeni vijenci i održan parastos za nedužne civilne žrtve ubijene u Čečavcu, Čečavačkom Vučjaku, Jeminovcu, Ruševcu i Šnjegaviću. Te žrtve stradale su u decembru (prosincu) 1991. godine. Tada je u jednom danu ubijeno 42 mještana srpske nacionalnosti, 24 žene i 18 muškaraca, uglavnom staraca. Jedan nepokretni starac zapaljen je u krevetu.
Vijeće srpske nacionalne manjine Požeško-slavonske županije, zajedno s mještanima, podiglo je spomen-obilježje nedaleko od sela Jeminovca u čast stradalih civila. Većina posmrtnih ostataka do danas nije pronađena. To je jedan od najokrutnijih zločina u Republici Hrvatskoj, posebno zbog toga što su žrtve bile većinom stari i bolesni ljudi. Oni su željeli ostati na svojim ognjištima. Voljeli su svoj kraj. Bio je to najmasovniji zločin nad ženama tijekom rata u Republici Hrvatskoj. Svi ubijeni bili su nedužni civili. Za taj zločin još uvijek nitko nije odgovarao.
Ti ljudi ubijeni su samo zato što nisu htjeli napustiti svoje kuće. Vjerovali su da im nitko neće učiniti nekakvo zlo. Mi, predstavnici srpske zajednice u Požeško-slavonskoj županiji, pozivamo sve građane, koji raspolažu informacijama o nestalim osobama ovoga kraja i drugih područja, da svojim saznanjima pomognu institucijama Republike Hrvatske. Taj poziv upućujemo i Srbima kojima su možda poznati podaci o nestalim Hrvatima.
Želimo da naši građani, bez obzira na njihovu nacionalnost, čuju o zločinu na koji smo danas podsjetili. Ovom prilikom izražavamo žaljenje i zbog svih stradanja Hrvata na području naše županije i Republike Hrvatske. Bio sam član srpske delegacije koja je odala počast stradalima u Vukovaru. Uskoro ću otići na Bučje, u Donji Čaglić i druga mjesta stradanja građana hrvatske nacionalnosti. Svjesni smo da su srpski ekstremisti činili zločine nad hrvatskim civilima, kao što su hrvatski ekstremisti ubijali Srbe. Sve zločine treba osuditi, a počinitelje izvesti pred lice pravde i primjereno kazniti. Iskreno se nadam da se zločini neće ponoviti.
Žrtve ratnog zločina počinjenog 10.
decembra 1991. godine
1. Jovo Radić, 1915.
2. Mila Radić, 1919.
3. Ana Radmilović, 1927.
4. Anka Radmilović, 1938.
5. Ilija Radmilović, 1951.
6. Milan Radmilović, 1910.
7. Milka Radmilović, 1909.
8. Ana Ranosavljević, 1909.
9. Mihail Ranosavljević, 1905.
10. Anđa Stanković, 1926.
11. Stevo Ranosavljević, 1928.
12. Milan Radmilović, 1935.
13. Bosiljka Stanković, 1927.
14. Anđa Starčević, 1928.
15. Jagoda Starčević, 1911.
16. Milka Starčević, 1943.
17. Milica Šimić Mica 1930.
18. Milka Šimić, 1930.
19. Mara Trkulja, 1937.
20. Anđa Trlajić, 1925.
21. Ljuba Trlajić, 1929.
22. Milka Starčević, 1919.
23. Đuro Vasić, 1912.
24. Marija Milinković, 1907.
25. Janko Živković, 1924.
26. Rade Božić, 1920.
27. Ljubica Carević, 1926.
28. Milan Carević, 1920.
29. Kata Čičković, 1910.
30. Jagoda Dulić, 1917.
31. Radojka Dulić, 1943.
32. Mile Mijatović, 1907.
33. Mileva Ivanović, 1944.
34. Jagoda Miličić, 1911.
35. Mileva Milošević, 1938.
36. Bosiljka Protić, 1908.
37. Draga Protić, 1931.
37. Ljubomir Protić, 1938.
38. Milan Protić, 1928.
39. Stanko Protić, 1922.
40. Nikola Živković, 1950.
41. Mile Dulić, 1952.
42. Rajko Starčević, 1956.
Fotografije:
Sjednica Vijeća grada Garešnice, 02.12.2022.
Sjednica Vijeća grada Garešnice, 02.12.2022.
Vijeće srpske nacionalne manjine Grada Garešnice koje vode predsjednik Damir Sedramac i njegova zamjenica Mirjana Srbljanin, održalo je svoju redovnu sjednicu 02.12.2022. godine u svojim prostorijama u Nazorovoj ulici u Garešnici.
Predsjednik je tematski upoznao vijećnike sa pripremama Krsne slave Vijeća, Nikoljdana ,koja će se održati u subotu 17.12.2022. godine u Maloj sali hrvatskog doma u Garešnici.Slava će se održati dva dana ranije ,jer svoju Krsnu slavu, Nikoljdan ,slavi i Srpsko kulturno društvo "Prosvjeta" pododbor Garešnica 18.12.2022. godine.
Isto tako ,vijećnici su se upoznali sa aktivnošću istoga dana ,odnosno Komemoracijom,pomenom i parastosom za srpske civilne žrtve nesretnog rata jeseni/zime sa Bilogore i zapadne Slavonije koji će se održati 17.12.2022. godine u Srpskoj pravoslavnoj crkvi Svetoga Đorđa u Grubišnom Polju.
Vijećnici su izvršili i analizu poraznog popisa stanovništva za srpsku zajednicu u cijelini na nivou RH, a posebno za nivo Bjelovarsko-bilogorske županije u kojoj je uočen drastičan pad broja Srba, prije svega u samom Gradu Bjelovaru i njegovom prstenu,dok je broj Srba u Daruvaru, Grubišnom Polju ,Garešnici i dijelu Čazme pao srazmjerno padu broja pripadnika većinskog hrvatskog naroda.Darko Karanović iskazao je parametre nesrazmjera popisa Srba birača iz 5 mjeseca (bez maloljetnih osoba) 2021. godine i konačnog popisa stanovništva iz 9 i 10 mjeseca iste godine.
Zoran Blanuša upoznao je vijećnike sa trenutnom situacijom oko adaptacije i dogradnje društvenog doma u Rogoži za potrebe Vijeća i Prosvjete.
Poseban osvrt dat je na redovne Izbore za Vijeća i predstavnike nacionalnih manjina u 2023. godini. Naše Vijeće je nažalost ,zbog prerane smrti ,u protekle dvije godine ostalo bez dva svoja člana , a isto tako je jedan vijećnik promijenio prebivalište u ovoj godini, Jedan vijećnik je najavio da zbog svoje odsutnosti boravka u Garešnici (u svakoj godini u trajanju od 7 mjeseci) ne može više dati obol radu Vijeća i zahvalio se na suradnji.Vijećnici su već spominjali određena imena ,prije svega mlađih kao i ženskih osoba koje bi se pridružile radu našeg Vijeća.
Ostali vijećnici iskazali su želju i motiv da ostanu članovi VSNM Garešnica i u idućem mandatu.
Predsjednik je na vrijeme predao Plan i program rada kao i Financijski plan za 2023. godinu Gradu Garešnici.
Fotografije:
       
|
Bijela tehnika, 08.12.2022.
Bijela tehnika, 08.12.2022.
Srpsko narodno vijeće, nacionalna Koordinacija vijeća srpske zajednice u Republici Hrvatskoj, nastavila je uspješnu suradnju sa Komesarijatom za izbeglice i migracije pri Vladi Republike Srbije.
Ovoga puta radilo se o donaciji tzv. " bijele tehnike",odnosno frižidera,kombiniranih šporeta i perilica za rublje. Korisnici,odnosno aplikanti mogle su biti isključivo osobe koje su početkom 90- godina od nesretnog rata,izbjegli u Republiku Srbiju,prijavile se u Komesarijat za izbeglice i dobile svoje izbjegličke kartone.
Procedurom su obuhvaćene općine Sirač,Končanica, Dežanovac, Đulovac , te gradovi Daruvar u Grubišno Polje, gdje se suštinski i nalazi srpska povratnička populacija.
Predsjednici srpskih manjinskih vijeća u navedenim općinama i gradovima morali su sačiniti liste aplikanata uz kopije izbjegličkog kartona, osobne iskaznice i privole.
Taj spisak stigao je do Vijeća srpske nacionalne bjelovarsko bilogorske županije i zatim upućen u Srpsko narodno vijeće u Zagreb.
SNV je nakon provjere isti spisak proslijedio u Beograd, Komesarijatu za izeglice, koji je svojim uvidom od 47 molbi odobrio njih 34 i svoju Odluku od 28.oktobra 2022. godine, o izboru lica koja su kao izbjeglice boravile u Republici Srbiji i koja su se vratila u Republiku Hrvatsku prosljedio do Odjela za razvoj i investicije Srpskog narodnog vijeća.
Predsjednici navedenih vijeća na svojim sjednicama su upoznali vijećnike sa Odlukom Komesarijata i izvršili pripreme za primopredaju bijele tehnike.
U četrvtak 08.12.2022. godine , u popodnevnim satima kamion iz Beograda stigao je do dvorišta poduzeća "Sirovina Orozović" ( i ovim putem se zahvaljujemo Saši Radojeviću i njegovoj supruzi Sanji Orozović Radojević" koji su ponovno omogućili da se ova aktivnost obavi kod njih) gdje su korisnici stigli sa svojim prevozom i preuzeli doniranu tehniku.
Predsjednik VSNM BBŽ Darko Karanović još jednom je okupljenim ljudima objasnio da korisnici ove donacije mogu biti samo povratnici iz Republike Srbije, jer je sa terena dolazilo nepotrebnih kontradiktornih mišljenja.
Fotografije:
        
|
Sjednica Koordinacije u Maglenči, 29.11.2022.
Sjednica Koordinacije u Maglenči, 29.11.2022.
U Maglenči, nedaleko Bjelovara, u prekrasnom prostoru romske kuće udruge "Rom-lovar" (sjedište predstavnika Roma BBŽ Gorana Đurđevića),održana je 6. redovna sjednica Koordinacije Vijeća i predstavnika nacionalnih manjina Bjelovarsko -bilogorske županije V Saziva.
Sjednica je počela u 11, sati, 29.11.2022. godine.
Na sjednici su prisustvovali uz domaćina, predstavnika Roma Gorana Đurđevića, delegati Srba ,zamjenik župana iz redova srpske zajednice Saša Lukić, Milan Radaković i Darko Karanović ( predsjednik VSNM BBŽ),ispred češke zajednice Damir Malina (predsjednik VČNM BBŽ ujedno i predsjednik Koordinacije) ,zamjenica župana iz redova češke zajednice Tanja Golubić Novotny, ispred mađarske zajednice predsjednica VMNM BBŽ Zlata Berkeš i Antun Furjan.
Sa nama je bio i predsjednik udruge Nijemaca i Austrijanaca općine Sirač Josip Krajcer.
Iskazujemo posebno zadovoljstvo što je sa nama bio i predsjednik Odbora za pitanja etničkih i manjinskih zajednica skupštine Bjelovarsko-bilogorske županije, Zoran Polinus.
Sjednici nisu prisustvovali delegati albanske zajednice ,te Snježana Sabo ,delegat mađarske zajednice kao ni Anamarija Štruml-Tuček, predsjednica Savjeta Čeha RH I delegat češke manjine. Obje dame su u radnom odnosu pa je to razlog njihova neprisustva sjednici.
Prisutnima se prigodnim govorom dobrodošlice obratila predsjednica Udruge "Romlovar" Slađana Đurđević.
Za sjednicu je predložen sljedeći dnevni red:
1.Usvajanje zapisnika sa 5. Sjednice Koordinacije Vijeća i preDstavnika nacionalnih manjina BBŽ
2.Izvještaj sa 7. Smotre manjinskog stvaralaštva BBŽ
3.Izrada brošure o nacionalnim manjinama u BBŽ
4.Plan i program rada za 2023. godinu
5.Financijski Plan za 2023. godinu
6.Rezultati popisa stanovništva u 2021. godini
7.Aktivnosti Vijeća i predstavnika nacionalnih manjina.
8.Razno
Delegati su dnevni red jednoglasno prihvatili i zamjenili točke 3 i 4 zbog opravdanog kašnjenja Tanje Golubić Novotny.
Točka 1.
Koordinacija je jednoglasno usvojila zapisnik sa prethodne sjednice
Točka 2.
Izvještaj o održanoj 7. Smotri manjinskog stvaralaštva podnjela je Zlata Berkeš ,predsjednica Vijeća mađarske nacionalne manjine BBŽ,jer su mađari bili domaćini smotre koja je održana u Velikoj Pisanici 02.07.2022. godine.Zlata je u potpunosti opravdala narativnim izvještajem ,kopijama računa te Izvoda prometa po računu VMNM BBŽ ,sredstva koje je Bjelovarsko-bilogorska županija kao sponzor ove izuzetne manjinske manifestacije uložila u održavanje Smotre.Ukazala je i na prednost proslave Dana Općine Velika Pisanica koji je gotovo koincidirao sa Smotrom ,pa je iskorištena mogućnost korištenja velikog šatora ispod kojeg je bilo ugodnije promatrati kulturno-umjetnički program nacionalnih manjina naše županije.
Izrazito pohvalno o smotri govorili su svi prisutni.
Predsjednik Malina predlaže da se što prije odredi domaćin 8. Smotre ( Romi ili Česi) kao i sam datum održavanja iste.Zlata Berkeš predlaže da se u drugoj polovini rujna utanači fiksni datum održavanja Smotre. Prijedlog je podržao Josip Krajcer koji je sa sa svojom Udrugom Nijemaca u Austrijanaca upravo 02.07.20222. godine, u ranije dogovoreno terminu nastupao na manjinskoj manifestaciji u Sređanima.
Točka 3.
Prijedlog predsjednika Maline vezan uz Plan i program rada Koordinacije za 2023. godinu jednoglasno je prihvaćen, posebice što je sam program predložen i usvojen na sjednici predsjedništva Koordinacije koja je održana od 22. 11. 2022. godine u kabinetu zamjenika župana Tanje Golubić Novotny i Saše Lukića.
Točka 4.
Zamjenica župana Tanja Golubić Novotny ,pokrenula je inicijativu da naša županija rad nacionalnih manjina prati i kroz brošuru u kojoj bi se nalazili osnovni podaci o nacionalnim manjinama koje organizirano djeluju u Bjelovarsko-bilogorskoj županiji, kroz specifičnosti kulture jezika,osnova pisma ,vjere, tradicijskih jela ,narodnih nošnji itd.
Prihvaćen je prijedlog da profesionalni fotograf (zbog kvaliteta fotografija) obiđe naše manjinske zajednice u dogovorenom terminu i slika mlade predstavnike (mladića i djevojku) u autohtonim narodnim nošnjama koje održavaju identitet svake manjine ponaosob.
Točka 5.
Financijski Plan za 2023. godinu ,također je jednoglasno prihvaćen uz pozitivan trend porasta sredstava za rad nacionalnih manjina u BBŽ.
O tome su govorili Tanja Golubić Novotny,Saša Lukić i Darko Karanović, koji su sa pročelnicom za proračun i javnu nabavu održali nekoliko sastanaka i uspjeli podići iznos sredstava za rad naših manjina.Taj iznos uvećan je za 50.000,00 kn za 2023. godinu ,kako kroz poziciju Plansko programskih aktivnosti tako i na poziciji naknada i rada manjinskih Udruga.Podignut je i iznos sredstava za održavanje manjinske Smotre naredne godine.Zlata pohvaljuje navedenu trojku za uspjeh u podizanju potrebnih financija.
Točka 6.
Popis stanovništva iz 2021. godine pokazao je pomalo neizbježan trend pada broja pripadnika nacionalnih manjina u RH, izuzev Roma koji su jedina nacionalna manjina koja je popisom podigla svoju brojnost.
Lukić i Karanović su ukazali na nelogičnost spiska birača Srba iz 5 mjeseca 2021. godine ( uoči lokalnih izbor na kojima su Srbi birali svog zamjenika župana) na kome je Srba bilo 5.835 u BBŽ, (dakle, bez maloljetnih osoba) a samo pet mjeseci iza toga na popisu stanovništva Srba ima ukupno sa maloljetnicima 4964 Srba.
Nažalost, Srba po popisu stanovništva u BBŽ ima 4,87% a Čeha isto tako manje od 5% , pa su tako ove dvije manjinske zajednice ,sukladno Ustavnom zakonu o pravima nacionalnih manjina iz 2002. godine izgubile pravo da imaju zamjenike župana iz svoje nacionalne manjine. Srbima je nedostajalo 128 identitetskih Srba a Česima 90 kako bi nastavili kontinuirano imati svoje zamjenike župana.
U svakom slučaj Srbi i Česi ali i ostale manjine naše županije gube institucionalnu snagu koja je rad nacionalnih manjina u našoj županiji držala na izuzetno visokoj razini.
Milan Radaković apelira da se preko županijskog Odbora za etničke i manjinske zajednice BBŽ i prisutnog predsjednika Zorana Polinusa ,pokuša ishodovati kontinuitet zamjenika župana iz redova Srba i Čeha, posebice što je nedostajao tako mali broj izjašnjenih.
Tanja Golubić Novotny ukazuje da slična inicijativa postoji i od strane potpredsjednice Vlade RH iz redova Samostalne srpske demokratske stranke Anje Šimpraga.
Točka 7.
Predsjednici Vijeća ukratko su informirali Koordinaciju o aktivnostima do kraja godine.
Točka 8
Nije bilo pitanja i prijedloga.
Ovim putem se zahvaljujemo udruzi "ROMLOVAR" iz Maglenče na izuzetnom gostoprimstvu.
Fotografije:
            
|